SARAJEVO – Pored negativnih kamatnih stopa, glavni izazov za finansijski sistem u 2022. godini bi mogle biti kriptovalute, istakao je prilikom otvaranja konferencije “The Economist: Svijet u 2022.” guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić.
Ovu konferenciju je organizovala kompanija Color Media Communications, u saradnji sa CBBiH i uz podršku Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini i Delegacije Evropske unije u BiH.
Otvarajući konferenciju, guverner Softić istakao je da su u godini pred nama brojni izazovi na raznim poljima ljudske djelatnosti, apostrofirajući izazove pred kojima se nalazi CBBiH i finansijski sektor u BiH i ekonomija u cjelini.
CBBiH, kako je istakao, već skoro 25 godina, uspješno održava principe valutnog odbora, a rezultat toga je stabilna domaća valuta i stalan rast deviznih rezervi.
“I tokom pandemije, koja i dalje traje, CBBiH je uredno obavljala sve svoje zadatke i upravo je pridržavanje svih principa i u korona krizi rezultiralo da BiH može računati na CBBiH kao na stub stabilnosti, ne samo ekonomije, već i društva u cjelini”, istakao je guverner Softić.
Govoreći o izazovima koji su pred Centralnom bankom i finansijskim sektorom u cjelini, Softić je spomenuo glavne trendove koji se mogu ticati stabilnosti finansijskog sistema.
“Pored negativnih kamata, prvi izazov su kriptovalute kojih je veliki broj u svijetu, a u budućnosti se može očekivati da će ih biti i više, uz veliku varijabilnost njihovih cijena”, pojasnio je Softić.
Dalje, kako dodaje, izazov predstavljaju i čiste digitalne banke, tzv. neobanke, odnosno komercijalne banke koje nemaju fizičko sjedište, već posluju virtuelno.
Prema njegovim riječima, novi platni sistemi i FINTECH predstavljaju nova tehnološka rješenja u platnim transakcijama koja omogućavaju da se plaćanja među klijentima obavljaju jeftino, brzo i u realnom vremenu i ponekad kontinuirano 24/7.
“Očekuje se da će napredak novih tehnologija plaćanja biti posebno važan za prekogranična plaćanja. I na kraju, kao izazov, guverner je spomenuo decentralizovane finansije koje podrazumijevaju takav nivo razvoja tehnologije koji omogućava da se transakcija npr. davanja kredita jedne osobe drugoj obavi bez posredstva banaka”, izjavio je Softić.
Posebno je naglasio potrebu koordinisane saradnje svih relevantnih institucija u BiH, smatrajući da nijedna institucija sama za sebe ne može otvoriti vrata EU. Ali da svi zajedno možemo puno postići na tom putu, i na opšte dobro svih građana.
„Budućnost je uvijek neizvjesna. To su nam pokazali i globalna finansijska kriza od 2007. godine kao i aktuelna Covid pandemija. To ne znači da trebamo biti pasivni prema budućnosti. Naprotiv, visoka doza neizvjesnosti treba nas tjerati da budemo što otporniji na buduće šokove. Jer njih će sigurno biti. Postoji staro pravilo u ekonomskoj politici: ‘Uvijek smatraj dobre vijesti kao prolazne, a loše kao trajne’. To nije nikakav pesimizam već zdrav oprez, te bolja priprema za buduće izazove“, zaključio je guverner Softić svoje izlaganje na konferenciji.
U panelu pod nazivom „Novac nikad ne spava: Nove šanse i izazovi za ekonomije Bosne i Hercegovine i regiona jugoistočne Evrope“, učestvovao je i viceguverner CBBiH Željko Marić.
Konferencija „Svijet u…“ prvi put je održana ove godine u BiH, a okupila je predstavnike političkog, ekonomskog i društvenog života, te predstavnike diplomatske zajednice u BiH s ciljem da se, kroz konstruktivan dijalog, daju analize i pogledi na privredni i politički ambijent, investicionu klimu, kao i na razvoj društva u cjelini. Ovom prilikom promovisano je i prvo godišnje, bosanskohercegovačko izdanje prestižnog britanskog magazina „The Economist“
