-
Različite vrste jednokratne pomoći popularne posebno pred izbore
-
I Srpska i FBiH bez jasnih rokova za izradu socijalne karte
-
RS uspostavila kontakt sa Srbijom u kojoj je taj proces trajao pet godina
BANJALUKA/SARAJEVO – Izrada socijalne karte koja bi trebalo da omogući pravičniju raspodjelu javnog novca za socijalno ugrožene građane u BiH, a koja se godinama unazad najavljuje, u najboljem slučaju mogla bi da bude završena tek za pet godina.
Radi se o bazi podataka koja bi trebala omogućiti da ljudi koji su u stanju socijalne potrebe što prije dobiju potrebnu podršku, da se umanje zloupotrebe, te da se javna sredstva za ove potrebe, koje godišnje progutaju na desetine miliona KM, usmjere na one građane kojima je zaista potrebna.
Umjesto ciljane pomoći, vlast dijeli jednokratne pomoći
U BiH entiteti zasebno pripremaju svoje socijalne karte, a sve što je do sada urađeno svelo se na analize postojećeg stanja i pripreme. Za to vrijeme vlasti na svim nivoima, posebno pred izbore, nasumično dijele jednokratne pomoći, i tako pridobijaju podršku glasača.
Kako u jednoj lokalnoj zajednici izgleda raspodjela javnog novca na ime podrške građanima bez socijalne karte može se vidjeti u Banjaluci u kojoj vlast zadnjih nekoliko godina iz budžeta izdvaja značajne iznose za subvencije ili se odriče prihoda, na ime različitih vrsta podrške prema građanima.
Tako Grad plaća knjige za sve osnovce u Banjaluci, obezbjeđuje subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima, penzioneri imaju besplatne mjesečne karte.
Grad Banjaluka se odrekao i naplate priključaka na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, prihoda od legalizacije bespravno izgrađenih objekata, građevinskih dozvola za objekte do 200 metara kvadratnih.
Iako ne postoji tačan podatak koliko sve ove mjere ukupno koštaju Grad, jasno je da se radi o milionima maraka.
Ništa drugačije nije ni na republičkom nivou. Tako je Vlada RS pred prošle izbore penzionerima, borcima i mladima dijelila po 100 KM jednokratne pomoći.
Za socijalnu kartu potreban novi softver
Nosilac projekta izrade socijalne karte u RS je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u kojem nisu bili raspoloženi da daju detalje kao što su rokovi i finansije.
Poručili su da uspostavljanje registra socijalne karte podrazumijeva složen posao analize, projektovanja, izrade zakonskih rješenja, prilagođavanje postojećih baza podataka u svrhu povezivanja, nabavke adekvatne opreme za te baze, usaglašavanje potrebnih akata, kao i kompleksno povezivanje postojećih baza podataka.
Kazali su da projekat izrade socijalne karte RS treba biti realizovan kroz tri faze, tokom kojih je planiran i završetak zakona o socijalnoj karti.
U ministarstvu nisu odgovorili koji je rok za izradu socijalne karte, ali su naveli da je u Srbiji, sa kojom je RS uspostavila kontakt po ovom pitanju, proces uspostavljanja i razvoja socijalne karte trajao pet godina. Takođe, nisu odgovorili ni na pitanje koliko novca će biti potrebno za realizaciju tog projekta.
U Agenciji za informaciono-komunikacione tehnologije RS (AIKT), koja je jedan od učesnika u realizaciji ovog projekta, kažu da je do sada urađena kompletna projektna dokumentacija za prvu fazu izrade socijalne karte, analiza potrebnog budžeta, analiza nedostataka IT sistema krajnjih korisnika, kao i analiza svih prava, zakona, institucija, te elektronskih evidencija.
Kazali su da se suočavaju sa brojnim izazovima koji se odnose na nepostojanje pravnog okvira odnosno Zakona o socijalnoj karti kao i nepostojanje centralizovanih registara i evidencija u elektronskom obliku od značaja za ovaj projekat.
„Nakon što je urađena detaljna analiza postojećeg stanja u prvoj fazi jasno je da nije moguće u ovoj fazi raditi prilagođavanje postojećih registara za potrebe realizacije ovog projekta“, kazali su u AIKT-u za CAPITAL.
Svjetska banka je, dodaju, procijenila da je za realizaciju prve faze projekta i analizu nedostataka IT sistema potrebno 485.000 KM. Međutim, u AIKT nisu precizirali koliko je potrebno za realizaciju cjelokupnog projekta koji treba da se realizuje u tri faze niti kada bi socijalna karta mogla da bude izrađena.
Ko će imati pristup socijalnoj karti?
U Agenciji za informaciono-komunikacione tehnologije RS (AIKT) su precizirali da će pristup registru imati isključivo tehnička lica koja su zadužena za njegovo održavanje, kao i lica koja su odgovorna za odlučivanje o priznavanju prava na isplatu gotovinskih naknada.
„Planirano je da pristup podacima bude usko definisan pravilnikom, koji je trenutno u izradi tako da svaki korisnik vidi isključivo informacije vezane za njegove odgovornosti. Na taj način odgovornosti su jasno definisane, što u velikoj mjeri smanjuje rizik od mogućnosti zloupotrebe podataka“, precizirali su u Agenciji.
I u Federaciji BiH ne postoji socijalna karta, a da je ovakav jedan mehanizam neophodan potvrđuju i nadležni.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su poručili da je analizom sistema socijalne zaštite, sprovedenom od strane Svjetske banke, utvrđeno da trenutni sistemi nisu dovoljno efikasni.
Kazali su da je utvrđeno da dječiji dodaci pokrivaju tek 10,3 odsto najsiromašnijih te da su primjetne zloupotrebe i niz drugih neefikasnosti samog sistema.
Kao i u RS, i u FBiH su potrebne izmjene ili donošenje odgovarajućih zakona.
Za razliku od RS u FBiH su bar jasniji kada su rokovi u pitanju, ali ni u ovom entitetu nisu sigurni koliko novca će biti potrebno za realizaciju projekta izrade socijalne karte.
Poručili da se izrada socijalne karte treba sprovoditi u fazama kako bi se osigurala postepena implementacija i minimizirali rizici.
„Rok za prvu fazu je proljeće 2026. godine, a ukoliko sve bude kako treba čitav proces bi trebao biti gotov do 2029. godine“, naveli su u ovom ministarstvu, a koliko će to koštati nisu mogli da preciziraju.
Pomoć ne ide na prave adrese
Ekonomista Igor Gavran kaže da bi socijalna karta bila izuzetno korisna i da trenutno mnogi kojima je pomoć potrebna je ne dobijaju, dok s druge strane pojedini tu pomoć potpuno neopravdano ostvaruju.
„Jedan od razloga zbog kojih i Međunarodni monetarni fond često upozorava vlasti u BiH na neracionalno trošenje javnog novca za socijalna davanja je upravo zbog nenamjenskog trošenja, a ne stvarno obimne pomoći koju ove kategorije dobijaju. Uz racionalizaciju i pravilnu identifikaciju onih kojima je pomoć najpotrebnija pojedinačni bi se iznosi mogli povećati, a ukupan rashod budžeta smanjiti“, rekao je Gavran za CAPITAL.
Komentarišući trenutno stanje u Banjaluci po ovom pitanju Gavran kaže da se „radi o idealnom primjeru nebuloznog pristupa vlasti gdje se jednako javni novac troši na milionere i one bez ikakvih primanja“.
„Niko razuman ne može opravdati trošenje javnog novca na subvencionisanje svega ovoga onima koji imaju sasvim dovoljno novca da to i sami plate. Besplatne građevinske dozvole su posebno suluda mjera jer neko može poslije zarađivati novac od objekta koji sagradi, a nije čak ni platio dozvolu. Nije samo riječ o Banjaluci, i u FBiH, posebno u Sarajevu, su takođe popularne ove rasipničke populističke mjere gdje se, recimo, porodiljama nezavisno od imovinskog stanja daje novac“, istakao je on.
Ne vjeruje da će se trenutno stanje uskoro promijeniti jer nisu postavljeni jasni rokovi za izradu socijalne karte.
„Puno je izvjesnije da će se vremenom svima smanjivati subvencije zbog budžetskih manjkova i opet će ispaštati oni kojima je pomoć najpotrebnija“, zaključio je Gavran.
CAPITAL: Vesna Popović
