BANJALUKA, Vrijednost švajcarskog franka juče je znatno pala, te je srednji kurs CHF-a, prema kursnoj listi Centralne banke BiH, iznosio 1,654 KM, što je dobra vijest za dužnike, kojima je trenutno znatno smanjena rata kredita.
Ove promjene na valutnim tržištima ohrabrile su dužnike u “švajcarcima”, koji se nadaju da bi se pad vrijednosti franka mogao nastaviti.
Banjalučanin Bojan K. koji je 2006. godine uzeo stambeni kredit u visini od 67.500 KM u CHF-u kaže da mu je, prema ovom kursu, glavnica kredita smanjena za čak 15.000 KM u odnosu na sumu koju bi morao da isplati da je vrijednost franka ostala rekordnih 1,87 maraka, koliko je iznosila 11. avgusta.
– Prema sadašnjem kursu, rata kredita mi iznosi 661 marku, što je za 80 KM manje nego kada je vrijednost franka bila 1,87 KM. Iako je rata i po ovom kursu mnogo veća u odnosu na period kada sam uzeo kredit, kada je iznosila 509 KM, ovakve promjene ipak ulijevaju nadu da bi franak mogao i dalje da gubi na vrijednosti – rekao je Bojan K.
Prema kursu franka koji je iznosio 1,25 KM 2006. godine kada se Bojan K. zadužio, sa kamatama poslije 20 godina otplate, trebalo je da vrati ukupno 121.440 KM, dok sada, poslije pet godina otplate kredita, prema trenutnom kursu, banci duguje još 119.000 KM.
Govoreći o mogućnosti otplate kredita po fiksiranom kursu franka na 1,5678 KM, koju banke nude dužnicima, Bojan kaže da se neće opredijeliti za ovu opciju, zato što bi mu se na taj način, odnosno za period “balona”, rok otplate kredita produžio na tri godine.
– Jedina pozitivna mjera koja je usvojena, a koja će nam biti od velike koristi je smanjenje kamate na stambene kredite uzete u francima za jedan odsto – istakao je Bojan K.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić ipak je naveo da bi se zahvaljujući “balon” kreditima klijentima znatno olakšala otplata duga.
– Treba imati u vidu da za period “balona”, koji bi trajao tri godine, kamatna stopa iznosi 3,95 odsto i da će se u periodu “balona” naplaćivati samo kamata – podsjetio je Mišić.
Mjere
Slabljenje “švajcarca” posljedica je najave Švajcarske banke UBS da bi mogla da zaračunava takse na neke depozite u francima, u nastojanju da obeshrabri korišćenje ove valute kao sigurnog utočišta za kapital. Glas Srpske
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
ne znam čemu ovakav bombastičan naslov teksta.
Rate se ne smanjuju one ostaju iste, smanila se danas vrijednost CHF, ali već sutra će situacija biti drugačija.
–
Smanjenje kamatne stope bila bi vijest, a još bolja vijest bi bila npr.
Hypo konačno počela da poštuje vlastite ugovore vezane za CHF ili Hypo izgubila sudski spor.
A dočekaćemo i to.
Ne možemo se radovati jer je juče bio 1,65, a danas 1,67 za sutra, agencija suti, Vladu bas briga al neka doćiće i naših 5 minuta.
Uglavnom se o ovoj temi naširoko piše ali se ništa konkretno ne preduzima. Prije svega, potrebno je jasno naglasiti da ove kredite u RS nisu plasirale banke već jedna banka Hypo Alpe Adria (ostale 2 ili 3 imaju zanemrarljivo učešće). Agencija za bankarstvo RS bi da ima volje ili želje ovo lako mogla riješiti (ne moraju biti suviše pametni dovoljno je da prepišu neki od modela koje su izabrale druge države u okruženju). Ipak, ova banka je preživjela i veće afere (Kristal Banka i jedan evro) tako da ne sumnjam da će se i ovdje sve brzo završiti. Takođe, potrebno je naglasiti da postoje i dvije kategorije korisnika ovih kredita: prva, oni koji su potpuno svjesno uzimali ove kredite zbog u tom trenutku povoljnijih uslova i plaćanja značajno niže kamate, i druga (nažalost mnogobrojniji), oni koji nisu znali posljedice ili nisu imali drugu mogućnost nego da uzmu ove kredite.
– Što se tiče kursa, on je promjenjiv i taj valutni rizik svi oni koji su se zaduživali u CHF treba da snose.
– Po pitanju visine kamatne stope, i ona je promjenjiva (ali je u pravilu niža u odnosu na EUR kredite) i jedino što se može s pravom tražiti je da se poštuju ugovorne odredbe ili da se ide na poništenje ugovora ako za to ima argumenata. Tražiti da se smanji kamatna stopa zbog, po dužnike nepovoljnog, kretanja kursa je nepravedno, a nije ni ugovorom definisano. S druge strane, ni bankama nije u interesu da klijenti zapadnu u nemogućnost vraćanja kredita, pa je rješenje isključivo u dogovoru bankara i dužnika.
– Da li su i koliko u nepovoljnijem položaju CHF dužnici od onih u EUR pokazuje i jedno poređenje u Hrvatskoj: http://www.seebiz.eu/usporedba-mnogi-zaduzeni-u-svicarcima-jos-uvijek-manje-platili-od-onih-u-euru/ar-12325/
– Ono što bi sada Agencija za bankarstvo mogla uraditi je da zabrani vezanje kredita za bilo koju valutu osim za EUR. Kamo sreće da su to uradili ranije.