BANJALUKA, Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, dobit banaka prije oporezivanja u prošloj godini manja je za 20 odsto u odnosu na 2008. godinu, dok je neto dobit manja za 34 odsto. Ukupni krediti iznosili su 3,7 milijardi maraka i za tri odsto su veći nego u 2008. godini.
– Prema preliminarnim i nerividiranim podacima, deset banaka iz RS u prošloj godini ostvarilo je dobit koja prije oporezivanja iznosi 29,9 miliona maraka, dok je jedna banka iskazala gubitak od 4,3 miliona maraka. Iznos neto dobiti umanjen za iznos obračunatog poreza jeste 20,4 miliona maraka. Nakon obračunatog poreza još jedna banka iskazala je gubitak od 0,3 miliona maraka – kaže direktorka Agencije za bankarstvo RS, Slavica Injac. Prema njenim riječima, prošle godine nije bilo znatnog rasta kamatnih stopa, pa je prosječna efektivna kamatna stopa zabilježila rast od 0,16 odsto. Razlog za to jesu, objašnjava Injac, povoljne kamatne stope na kredite Investiciono-razvojne banke RS.
Poznavaoci finasijskog tržišta kao razloge smanjenog profita banaka navode povećanje troškova rezervi, operativnog poslovanja, manjih provizija koje banke naplaćuju za svoje usluge i slično.
– Glavni razlog manjeg profita banaka jesu povećanja izdvajanja za rezerve. Takođe, banke sve teže pokrivaju troškove poslovne mreže. Troškovi banaka su veliki, a naknade male, osim toga, mnoge usluge rade besplatno. Povećane su i kamatne stope na tržištu, odnosno, kamate na depozite. Nivo ovih stopa i troškova bio je veći u 2009. nego u 2008. godini – objašnjava Milan Radović, zamjenik direktora Nove banke a.d. Banja Luka.
Predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju ekonomista RS SWOT, Aleksandar Ljuboja, kaže da se slabljenje realnog sektora odrazilo na finansijsko tržište.
– Smanjenje obima poslovanja, manji broj radnih mjesta, pa samim tim i profita u privredi, odrazili su se na poslovanje banaka – kaže Ljuboja. On smatra da će banke u narednom periodu, ipak, preduzeti određene mjere prevashodno u segmentu smanjenja troškova i povećanja prihoda.
Reprogram kredita
Agencija za bankarstvo RS prošle godine donijela je Odluku o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih lica i postupanju banaka u RS. Prema izvještajima banaka, reprogramirano je ukupno 140 kredita građanima u ukupnom iznosu od 1,3 miliona maraka. Krajem decembra 2009. godine Agencija je donijela odluku koja omogućava reprogram kredita pravnim licima, ali da se pri tom ne ugrožava stabilnost i sigurnost bankarskog sektora.Fokus
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovaj reprogram sto je iskoristen, to su sigurno bankraski sluzbenici sami sebi reprogramirali dug. Duga za reprogram ima jedna milijarda a ne jedan milion ! Bas me interesuje sto ove neumjesne podatke plasiraju, bolje bi im bilo da cute ! A ko ce zapravo da odredi kad je ugrozena sigurnost bankarskog sektora, pa da znamo jesmo li uopste stigli na vrijeme za reprogram ?
A sto ovi iz SWOTA ne kazu otvoreno: zaduzili ste realni sektor nekontrolisano i bez opravdanja tj. bez pravih projekata nego uz pomoc mjenica i ziranata a sad to sve dolazi na naplatu, em je privreda propala koju ste Vi bankari podstakli da propadne em ste i sami sada ugrozeni jer ista vise pod opterecenjem nije fleksibilna te ne stvara novu vrijednost, a sto govori cinjenica da nam je BDP u minusu tri posto ! Svjetska ekonomska kriza nije opravdnje, ona je samo ubrzala proces i stavila nas u sve realne okvire.
A vlasti treba objasniti da se BDP ne moze podizati uz pomoc kredita tj. zaduzivanjem svega i svakoga. Tome treba stati na kraj ! Krediti imaju svoj znacaj u privredi samo u razvojnom pogledu a ni i u finansiranju potrosnje barem ne dugorocno.
Nismo mi amerika da mozemo imati megalomanske dugove, a na kraju svega i amerika je pala od iste bolesti. Krediti bez pokrica !
Da nam se ovako sta ne ponovi, obavezno na odstrijel treba otici par banaka prije svega ove sto su u minusu ! Preventiva je cudo to i Obama zna..