LJUBLJANA, Slovenska vlada je juče popodne u ulozi skupštine dioničara Nove Ljubljanske banke (NLB) trebala donijeti mjere kojima želi zaštititi tu banku u vlasništvu države pred mogućnošću naplate potraživanja prenesene devizne štednje hrvatskih građana po odlukama hrvatskih sudova, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji.
Prema objavljenom sazivu skupštine dioničara, upravi NLB-a bit će naloženo da “osigura poštovanje slovenskog pravnog poretka i međunarodnih ugovora”, kako bi se “spriječila odnosno ograničila mogućnost” ovrhe ili naplate potraživanja po odlukama hrvatskih sudova s računa NLB-a, iz tužbi koje pred hrvatskim sudovima u vezi s prenesenom deviznom štednjom vode Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb.
NLB-u će se osim toga naložiti da mora nastaviti s “aktivnim osporavanjem” presuda koje donose hrvatski sudovi vezano uz te tužbe na svim sudskim instancijama u Hrvatskoj, ali i pred međunarodnim sudovima i upravlja svojom aktivom na taj način da se spriječi odnosno minimalizuje mogućnost ovrha i da pri tome “u okviru važećih propisa uvažava slovenske interese”, objavila je slovenska novinska agencija STA.
U parlamentu se u međuvremenu nastavlja rasprava o prijedlogu ustavnog zakona koji je s istim ciljevima uložila oporba, a predviđao bi i sankcije protiv banaka i hrvatskih poduzeća u državnom vlasništvu ako bi došlo do većih ovršnih naplata obveza NLB-a po odlukama hrvatskih sudova u pitanju prenesene devizne štednje.
Slovenska vlada nedavno je ponovo u više izjava ustvrdila da smatra kako je pitanje stare devizne štednje bivše Ljubljanske banke Zagreb stvar sukcesijskih pregovora o naslijeđu bvše SFRJ i da Nova Ljubljanska banka (NLB) nije univerzalni pravni nasljednik “stare” Ljubljanske banke.
Vlada premijera Cerara problem neriješenog pitanja stare devizne štednje štediša “stare” Ljubljanske banke iznosi kao jedan od glavnih razloga odgode privatizacije te banke, čijih bi 75 odsto dionica trebalo prodati investitorima, kako je obećano Evropskoj komisiji, u zamjenu za dozvolu da se NLB 2013. i 2014. dokapitalizira državnim sredstvima, a da se ta državna pomoć ipak ne računa kao nedopuštena pomoć države prema pravilima o konkurentnosti na financijskom tržištu EU-a.
Prema riječima Cerara, država bi za NLB, zbog tužbi protiv NLB-a, prilikom prodaje zbog tog rizika u sadašnjem trenutku mogla dobiti i do 400 miliona evra manje od prave vrijednosti NLB-a. Fena