UGLJEVIK – Nakon što je arbitražni sud u Beogradu djelimično odbio zahtjev „Elektrogospodarstva Slovenije“ za naknadu šetete od čak 1,48 milijardi KM od RiTE „Ugljevik“ po osnovu prijeratnih ulaganja u termoelektranu, Slovenci su pokrenuli novi spor u kojem traže šest puta manju naknadu, ovaj put, samo za neisporučenu struju. I ovaj zahtjev od oko 240 miliona KM u Ugljeviku odbacuju.
Slovenci su pokrenuli dva spora protiv RiTE „Ugljevik“ i BiH tražeći ogromnu odštetu po osnovu prijeratnih ulaganja u teromelektranu, a konačne odluke sudova još nisu donesene.
Polovinom 2020. godine Arbitražno vijeće u Beogradu je odbilo tužbeni zahtjev EGS po svim tačkama, osim zahtjeva za naknadu štete po osnovu neisporučene električne energije počev od 12. juna 2011. godine pa do donošenja odluke.
Pred tim sudom se zatim ušlo u fazu odlučivanja o visini odštete u dijelu tužbenog zahtjeva koji je osnovan, odnosno za neisporučenu struju.
Slovenci su u februaru 2021. godine dostavili uređeni tužbeni zahtjev kojim su tražili odštetu za neisporučenu trećinu električne energije u iznosu od 72,7 miliona evra te po osnovu zatezne kamate 70,8 miliona evra, odnosno ukupno 143,5 miliona evra.
RiTE je u odgovoru tvrdio da je tužba neosnovana i da je treba odbaciti, a u slučaju da Arbitražno vijeće, ipak, odluči o ovome dalje raspravljati, da visina odštetnog zahtjeva ne može biti veća od 19,7 miliona evra.
U oktobru prošle godine uslijedilo je novo izjašnjenje Slovenaca, koji su sada smanjili tužbeni zahtjev na ukupno 123,6 miliona evra.
U informaciji pripremljenoj za Skupštinu akcionra RiTE „Ugljevik“ navedeno je da odlukom Arbitražnog vijeća utvrđena odgovornost ovog preduzeća za kršenje obaveze isporuke jedne trećine proizvedene električne energije na pragu termoelektrane, da ta obaveza nastavlja da važi te da se mogu očekivati i nove tužbe za naknadu štete, ukoliko RiTE ne bude izvršavao tu obavezu.
Zbog toga su pokrenuli pregovore sa Slovencima kako bi sporazum po osnovu kojeg su i tuženi bio nastavljen u narednom periodu.
„Zaključak je da se, u vezi odluke Arbitražnog vijeća, pokrene postupak pregovora sa EGS i Holdingom slovenačkih elektrana, a s ciljem razmatranja pitanja u vezi implementacije Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi zajedničke izgradnje i korišćenja TE Ugljevik drugi blok, a u vezi primjene sporazuma za naredni period, tj. period koji neće biti obuhvaćen predmetnim arbitražmnim postupkom“, navedeno je u informaciji.
Donošenje odluke u ovom sporu u RiTE očekuju krajem ove ili početkom iduće godine.
Iz preduzeća su naveli da su do sada platili i 420.000 evra arbitražnog postupka.
Osim pred sudom u Beogradu, EGS je po istom osnovu pokrenuo spor protiv RiTE „Ugljevik“ i pred arbitražom u okviru Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu.
Taj postupak, u kojem je tužena BiH, prekinut je do donošenja odluke o nadležnosti i osnovanosti u postupku pred arbitražom sa sjedištem u Beogradu.
CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
STA VISE HOCE TI SLOVENCI. TREBA NJIH TUZITI ZA ULAGANJA JUGOSLAVIJE U LITOSTROJ, JOZE STEFAN. TAM MARIBOR. BANDA OBICNA. NISU ONI SAMI TO IZGRADILI.
što se tiče svih potraživanja i obaveza iz inostranstva po dejtonskom sporazumu to pripada Državi-entitetima. Sva potraživanja kao i sve obaveze su dejtonskim sporazumom dodjeljena državi-entitetima i ne mkože ni jedna firma ni po kom osnovu biti dužna inostranim osobama niti može imati potraživanja na osnovu prijeratnih potraživanja. RITE i RTEU se trebaju pozvati na dejtonski sporazum i bilans stanja prilikom djelimične privatizacije. U bilansu stanja nisu privatizovana ni potraživanja ni obaveze prema inostranstvu pošto to pripada državi-entitetima po dejtonskom sporazumu. Slovenci gube vrijeme iscrpljujući se u pogrešnoj tužbi. Ako imaju potraživanja onda ta potraživanja može imati slovenija prema državi-entitetima. u slučaju kad bi sud i donio presudu u korist slovenaca dioničari će se umješati kao umješivači i zainteresovane stranke te pobiti te protuzakonite presude. Zato je bolje slovencima da idu u smjeru gdje neće sigurnom izgubiti, zakon je zakon. Bio on pravedan ili nepravedan takav je kakav je.
Ma ko .ebe Sloveniju. Kad im nije vozio Ustav u zajedničkoj državi onda ne vaze ni ugovori iz te drzave,pa nek se zale Titu