BANJALUKA, Radnik u Sloveniji godišnje stvori u prosjeku 36.996 evra dodate vrijednosti, dok u BiH jedan zaposleni stvori svega 15.517 evra.
Pokazalo je ovo istraživanje o ekonomskoj efikasnosti zemalja u regiji na osnovu bruto dodate vrijednosti (BDV) po zaposlenom, koje je sprovela fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI).
Prema ovom istraživanju, primjetna su značajna odstupanja u produktivnosti rada u zemljama bivše Jugoslavije.
Od BiH više dodate vrijednosti stvore radnici u Hrvatskoj, odnosno 25.576 evra godišnje, i u Crnoj Gori sa 16.585 evra godišnje. Iza BiH su Srbija sa 13.557 i Makedonija sa 10.208 evra BDV-a godišnje po zaposlenom.
Uobičajeno je da se za mjerenje produktivnosti odnosno efikasnosti rada koristi omjer bruto dodate vrijednosti proizvedene robe, te usluga i faktora proizvodnje – broja radnika ili radnih časova u određenom periodu.
– Ni poslije detaljne pretrage nije moguće uočiti da se zakonodavna, izvršna vlast ili akademska zajednica u BiH konkretno bavi produktivnošću, a uz postojeću retrogradnu retoriku koja dominira u javnosti, napredak nije moguć – navode iz fondacije CPI.
BDV po zaposlenom važan je indikator stanja u ekonomiji zemlje, zbog čega fondacija CPI daje pet prijedloga za podizanje efikasnosti rada u BiH.
– Pokrenuti javne investicije – prije svega u infrastrukturu, tehnologiju, opremu, računarsku integraciju. Ako zaposleni imaju više sredstava na raspolaganju, stvaraju i više dodate vrijednosti. Zatim, podsticati inovativnost – ne samo inovacije u tehnologiji, nego i u nove proizvode u skladu sa 21. vijekom – navodi se u saopštenju.
Dodali su da treba unapređivati obrazovanje i konstantno usavršavati i pripremati mlade za tržište rada.
– Davanje podrške pokretanju novih firmi i ulasku postojećih u nove djelatnosti obezbjeđuje bolju efikasnost, stvaranje više dodate vrijednosti i opstanak na tržištu – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da treba uvesti normative, vrednovanje rada i kontrolu zaposlenih u javnom sektoru.
– Trenutno većina javnih preduzeća posluje s gubitkom, a troškovi i neefikasnost administracije su doveli privredu na rub kolapsa. Iskustva drugih zemalja pokazuju da uvođenje otvorenosti podataka o radu i troškovima javnog sektora dovodi do brzog rasta efikasnosti i smanjenja troškova – stoji u saopštenju.
Značaj
Mjerenje produktivnosti rada posebno je značajno za analizu ekonomskog rasta, konkurentnosti i standarda života u određenoj ekonomiji, kao i za pojašnjenje ekonomskih preduslova nužnih za privlačenje domaćih i inostranih investicija i društveni razvoj.
Rast produktivnosti podrazumijeva povećanu vrijednost proizvodnje, a samim tim i povećanje dohotka, što dalje omogućava povećanje ukupne potražnje, smanjenje siromaštva i napredak društva uopšte. Glas Srpske
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Naslov vam je bombastičan – a tekst jako loš. Laik koji čita zaključiće da radnik u sloveniji radi duplo bolje i više od radnika u RS.
Naime, ovaj pokazatelj je jedan od osnovnih pokazatelja mjeranja stepena industrijiskog razvoja i obično se daje po jedinici jednog radnika. Mjerio sam lično ovaj pokazatelj između više slovenačka preduzeća poredeći ih, pa zatim naša preduzeća. Pa sam čak ima priliku da mjerim ovaj pokazatelj za proizvodni pogon u sloveniji, koji je transferiran kod nas i to prije i poslije. Rezultati su manje više isti.
Ovo ima više veze sa stepenom industrijiskog razvoja, a puno, puno manje sa produktivnošću radnika. Priča je čaršijska – koja je potkrepljena prvim podatkom koji je ugledan. Nije se ušlo u dubinu.
Po ko zna koji put vidjeno! Sto ne zaposlite neko strucno lice pa ne bi objavljivali ovakve pausalne informacije sastavljenih ili prepisani od strane laika i samo prozvanih strucnjaka novinara koji se osjecaju pozvanim da komentarisu sve i svasta a narocito ono sto ne znaju..
Efikasnost im popravljaju radnici iz BIH, koji po pravilu rade na crno ili su na minimalcu, te su tretirani kao roblje.