SARAJEVO – Berba šljive u Bosni i Hercegovini trenutno je na vrhuncu, a ovogodišnji urod šarolik je u zavisnosti od regije do regije. Kada se podvuče crta za dva entiteta i Brčko distrikt, BiH je postigla dobar uspjeh po izvezenim količinama u zemlje Evropske unije, a ova slasna vrsta voća prvi put je stigla do Švedske i Danske.
Tuzlanski kanton, Brčko distrikt i Semberija prepoznatljivi su po uzgoju šljive koja godinama ispunjava rigorozne kriterije zemalja Evropske unije. U odnosu na prethodne godine, ove tri regije u 2020. imaju šarolike uspjehe zbog činjenice da im vremenske prilike nisu isto išle na ruku.
Za razliku od Brčko distrikta i Semberije čiji voćari zadovoljno komentarišu ovu sezonu i već broje profit, uzgajivači u Gradačcu susreću se s velikim problemom jer su im nedavne vremenske neprilike uništile stabla i smanjile urod za skoro 70 posto.
Berba rane šljive Čačanska ljepotica nedavno je završena u potpunosti, a nakon toga se pristupilo skidanju uroda Stenlija koji je najbrojniji u zasadima. Riječ je o vrlo ukusnoj i krupnoj vrsti šljive koja je tražena na domaćem, ali i stranom tržištu. Do potpunog završetka sezone branja ostalo je još desetak dana.
“Ova sezona je šarolika, ali kada sve saberemo možemo reći da smo izuzetno zadovoljni jer je godina znatno bolja u odnosu na prošlu. Imali smo mikropodručja gdje su oluje i grad napravili značajne štete na kulturama, prije svega šljivi, ali smo imali i ona sa vrlo povoljnim uslovima za plodonošenje i berbu. Ukupno dosad imamo skoro 4,5 hiljada tona šljive koja je izvezena. Potražnja je dobra na evropskom tržištu, a ove godine naša šljiva je prvi put stigla u Dansku i Švedsku“, kazao je za Klix.ba predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.
Još uvijek zvanično nije poznato koliko je u BiH dosad ubrano šljive, ali prema informacijama s terena ove godine se očekuje izvoz od 10 hiljada tona, što će u potpunosti ispuniti plan bh. voćara.
Selimović ističe da je otkupna cijena Stenlija 60 feninga po kilogramu, a u posao selekcije šljive i njenog branja u BiH uključeno je skoro 10.000 porodica.
“Mi imamo grupe od po 30 ljudi koje idu organizovano u berbu na području Maoče, Palanke, Čelića, Koraja… Riječ je o uvježbanim beračima jer je u ovom poslu izuzetno bitna tehnika branja. Kvalitetnu šljivu možemo pokvariti lošom berbom. Šljiva ne smije biti oštećena i crvava, a potrebno je sačuvati plavi pepeljak te da do 50 posto patljice bude zastupljeno na njoj“, dodao je Selimović.
A kad je riječ konkretno o radu na terenu, mukotrpan posao nalazi se iza berača u Maoči nadomak Brčkog koji trenutno završavaju sa berbom Stenlija. Ovogodišnji urod je rekordan, a izvoz se odvija nesmetano.
“Sezona se privodi kraju i već sada smo zadovoljni ovogodišnjim rezultatima jer je godina rekordna u izvozu. Konkretno, naš ukupan urod je blizu 25 tona po hektaru, a izvoz će biti okvirno 2,5 hiljada tona. Značajno je da je šljiva ove godine veoma dobro rodila, količine su veće za 30 posto od planiranih, tako da je u velikoj mjeri zastupljena i na domaćem tržištu“, priča Ibrahim Tursunović, zamjenik direktora firme Maočanka iz Maoče, koji ima 100 hektara u zasadima šljive, a sarađuje sa 36 kooperanata.
Za razliku od Maoče u Gradačcu ovu godinu većina voćara ocjenjuje katastrofalnom. Vremenske neprilike praćene prvenstveno mrazom, a onda vjetrom, kišom i ledom u nekoliko navrata su uništile zasade te urod smanjile za skoro 70 posto.
“Situacija je veoma loša zbog smanjenih uroda. Određene manje količine koje su opstale završile su u uvozu i domaćem tržištu, dok su neke korištene u preradi za džemove, sokove i voćne rakije. Ove godine smo na strano tržište uspjeli plasirati svega 30 posto prošlogodišnjeg rezultata, tako da će voćari veoma teško doći na zdravu granu. Sada nemaju osnova za ulaganja u iduću godinu, a ostali su i bez sredstava za dalje širenje proizvodnih zasada“, žali nam se Edvin Taletović, direktor poljoprivredne zadruge PMG-VIP Gradačac koja djeluje sa 35 zadrugara te do 150 kooperanata.
Bh. šljive koje dosad nisu završile u izvozu plasirane su na domaće tržište. Određene količine, koje su nešto lošijeg kvaliteta završavaju u preradi, odnosno u destilerijama za alkohol ili u postrojenjima za izradu sokova i džemova. klix