BANJALUKA, Sezona krsnih slava, koja je sve bliže, pravoslavnim vjernicima pored iščekivanja donosi i glavobolje, budući da je za slavsku trpezu potrebno potrošiti oko 650 maraka.
Svaki domaćin trudi se da svoje goste usluži što bogatijom lepezon hrane i pića, što iziskuje značajne troškove.
Naravno, sve zavisi od toga koliko će osoba za stolom sjedjeti te šta će se na meniju naći pa se, od slučaja do slučaja, može proći i jeftinije. Ipak, ako govorimo o prosjeku, “masni” izdaci su neminovni.
Tako je, primjera radi, trpeza nezamisliva bez meze, kojom se gosti dočekuju, a za samo nekoliko tanjira čajne kobasice, parizera i kvalitetnog sira, potrebno je potrošiti oko 30 maraka.
Meso je po pravilu najskuplje i neophodno je za supu, a prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram teletine bez kosti košta 18,70 KM, a kada još dodate povrće na tu stavku “otpada” oko 20 KM.
Nakon supe, servira se sarma, koja je takođe pod stavkom “obavezno”, a za nju je potrebno bar dva kilograma miješanog mljevenog mesa, što će domaćina, zajedno sa kiselim kupusom, rižom i začinima, koštati oko 30 maraka.
Oni koji slave, samo za pečenicu će morati da izdvoje oko 200 KM, koliko će ih, orijentaciono, izaći prase, te usluga klanja i pečenja.
“Potražnje još nema, a cijena prasadi drži se do četiri marke po kilogramu žive vage. Očekujemo da će potražnja početi sljedeće sedmice”, kaže Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS.
Pečenica je, naravno, nezamisliva bez salate, za koju je potrebno potrošiti oko deset maraka, a isto toliko ćete odvojiti i za nekoliko korpica voća, koje posljednjih godina uveliko krase slavske trpeze.
To, međutim, nisu jedini izdaci, jer će vam novčanik, za dodatnih oko 200 maraka, da “olakšaju” kolači i torte, “udruženi” sa alkoholnim pićima i sokovima, kafom i flaširanom vodom.
Spisku treba dodati i nekoliko kilograma pita (burek, krompiruša), kao i hljeba i slavskih kolača, što će vas, tvrde pekari, izaći oko 50 KM.
Kao i svako dočekivanje većeg broja odabranih gostiju, i ovo donese dodatne, neplanirane troškove, tako da bar 100 KM treba rezervisati za stavku “ostalo”, poput posnih jela, slavske svijeće i mnogih sličnih izdataka.
Podsjećaju u udruženjima za zaštitu potrošača da su nam ionako novčanici anoreksični, jer je iza nas, između ostalog, opremanje učenika za školu te pripremanje zimnice i ogreva.
Kada se tome doda ono što slijedi, poput sezone slava, ali i proslave ostalih praznika, kaiši će i te kako biti stezani.
“Kod nas ljudi ne odstupaju od svojih običaja, tako da i više nego što treba izdvoje sredstava za slavu. Štaviše, brojni građani uzimaju neke mini-kredite i pozajmice da bi onako kako dolikuje proslavili taj jedan dan u godini”, naglašava Nedeljka – Neška Ilijić, izvršni direktor Udruženja građana “Oaza” Trebinje.
Milan S. iz Banjaluke će svoju krsnu slavu, Svetog Nikolu, da proslavi kao i ranijih godina, premda, kako kaže, još nije prikupio novac, a troškovi su vrtoglavi u poređenju sa njegovim skromnim prihodima.
“Kada se prisjetim koliko nam novca treba, shvatim da ću morati da uđem u minus na tekućem računu, ili se na drugi način žena i ja snađemo za pare. Ali, tradiciju sigurno prekidati neću, to mi ne pada na pamet”, kaže ovaj Banjalučanin. Nezavisne novine