NJUJORK, Slab početak sezone kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i makroekonomski podaci koji pokazuju da se vodeće globalne ekonomije anemično oporavljaju izazvali su prošle sedmice pad cijena dionica na svjetskim berzama.
U fokusu ulagača bio je prošle sedmice početak sezone objave poslovnih rezultata kompanija ostvarenih u posljednjem lanjskom tromjesečju. U prošloj su godini kompanije održavale umjeren pad dobiti otpuštanjima i smanjenjem troškova poslovanja, no koristi od rezanja troškova su iscrpljene. Ulagači se stoga nadaju da će ova sezona poslovnih izvještaja ukazati na rast prihoda.
No, sezona je loše počela. Najveći američki proizvođač aluminija Alcoa i naftni div Chevron ostvarili su slabije poslovne rezultate nego što se procjenjivalo, dok su najveći svjetski proizvođač čipova Intel i prehrambeni div Kraft Foods nadmašili očekivanja.
Najviše je, pak, ulagače pokolebao izvještaj JPMorgan Chasea. Doduše, dobit druge američke banke po veličini aktive u posljednjem lanjskom tromjesečju porasla je za više od četiri puta, na 3,28 milijardi dolara, no banka je upozorila da i dalje raste iznos loših hipotekarnih i potrošačkih kredita, zbog čega je rezervirala 7,2 milijarde dolara.
“JPMorgan smatra se jednom od najbolje vođenih banaka, pa me njezini gubici čine pesimističnim u vezi poslovnih rezultata ostalih banaka. Posebno zabrinjavaju gubici na kreditnim karticama, što pokazuje da zbog rasta nezaposlenosti sve više Amerikanaca nije u stanju plaćati svoje kreditne obveze. Do polovice ove godine gubici na kreditnim karticama JPMorgana mogli bi dosegnuti 10,5 posto, dok su u četvrtom lanjskom kvartalu iznosili 8,6 posto”, kaže Alan Lancz, predsjednik tvrtke Alan B. Lancz & Associates.
Zbog toga je u petak cijena dionice JPMorgana pala 2,3 posto, dok su dionice Bank of America i Weels Farga pojeftinile više od 3 posto. Stoga je KBW indeks bankarskog sektora potonuo 2,1 posto. Pad cijena bankarskih dionica posljedica je, takođe, prijedloga američke vlade o uvođenje novog poreza na financijske usluge kako bi se u državni proračun vratilo 117 milijardi dolara, koliko je sanacija banaka koštala porezne obveznike.
“Vijesti o novom nametu unose nesigurnost na tržište, posebice u finansijski sektor. Ulagači moraju znati detalje tog prijedloga. Što prije doznamo o čemu se radi, to će se prije tržište smiriti”, kaže Quincy Krosby, strateg u tvrtki Prudential Financial.
Ni novi makroekonomski podaci ne ulijevaju sigurnost ulagačima. Dugo očekivani podatak o prometu u trgovini na malo u prosincu prošle godine pokazao je da je potrošnja Amerikanaca pala za 0,3 posto, dok su analitičari očekivali rast od 0,5 posto. Uz to, Reutersov indeks raspoloženja potrošača u januaru je porastao sa 72,5 na 72,8 bodova, dok su analitičari očekivali rast na 73,9 bodova, što također ukazuje na suzdržanost Amerikanaca u potrošnji.
Ulagače je pokolebala i vijest da kineska centralna banka počinje zaoštravati monetarno-kreditnu politiku kako bi spriječila ‘pregrijavanje’ treće po veličini svjetske ekonomije i oživljavanje inflacije. Kako je Kina veliki uvoznik sirovina, ta je vijest izazvala oštar pad cijene nafte i metala. Tako je cijena crnog zlata prošle sedmice potonula s otprilike 84 na 78 dolara po barelu. Zbog toga su osjetno pale cijene dionica u energetskom i rudarskom sektoru.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,1 posto, na 10.609 bodova, dok je S&P 500 pao 0,8 posto, na 1.136 bodova. Nasdaq indeks potonuo je 1,3 posto, na 2.287 bodova. I na evropskim su berzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,4 posto, na 5.455 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,6 posto, na 5.875 bodova. Pariški CAC indeks pao je, pak, 2,2 posto, na 3.954 boda.