Slab odziv za solarne panele, ugradnje nema do jeseni

BANJALUKA – Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) u junu prošle godine ambiciozno je krenula sa idejom da do 2024. godine na krovove 50.000 domaćinstava u Srpskoj postavi solarne panele i građanima omogući da po povoljnim uslovima proizvode struju za svoje potrebe.

Međutim, odziv na poziv za program energetske održivosti koji je objavljen u junu prošle godine bio je jako skroman, a broj prijavljenih i dalje je ispod 5.000.

Oni koji su se prijavili do danas nisu dobili nikakvu povratnu informaciju. O tome svjedoči banjalučanin Danijel Bojić koji je među prvima aplicirao.

„Službenica ‘Elektrokrajine’ je uzela detaljne podatke o mojoj kući, nagibu krova i njegovoj orijentaciji, čak me je pitala i da li je na krovu lim ili crijep. Dobio sam potvrdu o prijemu zahtjeva na kojem piše da imam 48 bodova. Kazala mi je da će mi se neko uskoro javiti, ali od tada nikakvih poziva nije bilo“, priča Bojić.

Kaže da je tom prilikom na uvid dao i građevinsku dozvolu, kućnu listu, potvrdu o primanjima o domaćinstvu te svu ostalu dokumentaciju predviđenu javnim pozivom za čije je prikupljanje potrošio dosta slobodnog vremena.

„Iskreno, očekivao sam se da će sve ići puno brže. Struja je značajno poskupjela tako da je prilika za postavljanje panela bila idealna“, zaključio je Bojić.

Inače, kada su shvatili da se malo ljudi prijavljuje, u ERS-u su spustili kriterijume.

„Odlučili smo da svi zahtjevi koji ispunjavaju osnovne tehničke uslove budu prihvaćeni. Međutim, odziv je veoma loš, čekamo da se prijavi makar 5.000 ljudi pa da krenemo u realizaciju projekta“, kaže za CAPITAL direktor preduzeća Luka Petrović.

Prema njegovim riječima, aplikanti u maju mogu očekivati da ih neko iz službe ERS-a posjeti kako bi se provjerile i tehničke mogućnosti za postavljanje panela.

„Po mojoj procjeni realizacija projekta bi mogla krenuti tek na jesen“, rekao je Petrović.

Podsjećamo, ERS se obavezao da će finansirati izgradnju i puštanju u rad elektrane, koju će domaćinstvo otplaćivati u ratama.

Krajni kupac će svoju elektranu plaćati u jednakim mjesečnim ratama u visini prosječne mjesečne potrošnje umanjene za 10 odsto.

Nakon što je isplati, ostatak njenog radnog vijeka imaće besplatnu struju.

U slučaju da elektrana manje proizvodi struje nego što je to potrebno domaćinstvu, vlasnik objekta uvijek može kupovati struju po važećim cijenama koje je zaključio sa snabdjevačem.

U slučaju da se pojavi višak, on će se isporučivati u elektro mrežu, a razlika će se utrošenog i proizvedenog će se sravnjivati na kraju godine.

Ekonomista iz Centra za održivu energetsku tranziciju – RESET, Damir Miljević  ocjenjuje da je od samog početka plan bio previše ambiciozan, ne samo za ERS nego i za veće zemlje i elektro sisteme.

Takođe, smatra on, na promociji i edukaciji stanovništva se radilo jako malo.

„Očigledno je da se za jedan ovakav koncept mora uraditi više na promociji, ne samo ponude panela domaćinstvima, nego uopšteno koncepta energetske tranzicije i toga šta on nudi“, rekao je Miljević.

Prema njegovim riječima, pored toga što ERS kasni, ni Republika Srpska, odnosno resorno ministarstvo, nije donijelo podzakonske akte koji regulišu pitanje prosumera iako je im je to bila obaveza usvajanjem Zakona o obnovljivim izvorima energije.

CAPITAL: D. Tovilović