BEOGRAD, Prijedlog izmjene Zakona o planiranju i izgradnji kojim će biti pojednostavljeno dobijanje građevinskih dozvola, naćiće se pred poslanicima na prvoj sjednici proljećnog zasjedanja Skupštine Srbije, u srijedu, 2. marta.
Glavna novina u izmjenjenom zakonu biće rok važenja građevinske dozvole. Ta dozvola će prestati da važi ukoliko u roku od pet godina ne bude izdata upotrebna dozvola za objekat.
Izmjene zakona predviđaju da će investitor po isteku tog roka plaćati porez na imovinu kao da je objekat završen.
Na zahtjev investitora građevinska dozvola može biti obnovljena na dodatni rok od dvije godine, ali to je moguće samo ako investitor dostavi dokaz da stepen završenosti objekta premašuje 80 odsto.
Izmjene zakona predviđaju smanjenje visine naknade za legalizaciju objekata i za socijalno ugrožene. Smanjen je i obim tehničke dokumentacije koju građani moraju da prilože uz zahtjev za legalizaciju, a proširena je i lista dokaza koji se prilažu uz zahtjev, a koji potvrđuju da su riješeni imovinski-pravni odnosi.
Prijedlogom je propisano za određene kategorije stanovništva umanjenje naknade za uređivanje građevinskog zemljišta u postupcima legalizacije za porodične stambene objekte i stanove do 100 metar kvadratnih u iznosu od 99 odsto, kao i umanjenje od 60 odsto za sve vlasnike do 100 kvadrata, bez ispunjenja posebnih uslova.
Građanima će biti omogućeno i da sa opštinom zaključe ugovor o tome da opština za njih prikuplja dokumentaciju za legalizaciju, a novina je i da se suvlasnici koji se nisu protivili izgradnji smatraju saglasnim sa legalizacijom.
Izmjenama zakona omogućeno je i korišćenje novoizgrađenog objekta bez upotrebne dozvole, ako u roku od 90 dana od formiranja komisije za tehnički pregled nadležna služba nije izdala upotrebnu dozvolu niti je rješenjem odbila njeno izdavanje.
Postoji i mogućnost da opština prikupi dokumentaciju neophodnu za legalizaciju, koju će vlasnik objekta moći da plati na rate u roku od dvije do četiri godine.
Novina je i da će opštinska administracija ubuduće imati pravo da od investitora samo jednom zatraži dopunu dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole, dok će javna preduzeća imati mjesec dana na raspolaganju za davanje saglasnosti.
I u izmjenjenom zakonu ostaje odredba o konverziji prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine, uz nadoknadu, koju će plaćati vlasnici preduzeća kupljenih kroz privatizaciju ili stečaj.
U slučaju konverzija uz naknadu, vrijednost zemljišta utvrđivaće se na osnovu uredbe Vlade ili na osnovu akata lokalne samouprave, preko urbanističkih zona.
Predviđeno je da se naknada za prenamjenu zemljišta, neće plaćati ako je prenamjena poljoprivrednog u građevinsko zemljište obavljena do 15. jula 1992. godine.
Omogućeno je da svi vlasnici građevinskog zemljišta u javnoj svojini, a ne samo jedinice lokalne samouprave, raspolažu građevinskim zemljištem, što znači da će i država preko Republičke direkcije za imovinu moći da otuđi ili da u zakup građevinsko zemljište, što do sada nije bio slučaj. Beta