BEOGRAD, Banke u Srbiji u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile su profit 76 odsto veći nego u istom periodu prošle godine.Za mnoge eksperte neodrživo je da je kriza u privredi na vrhuncu, a da banke bilježe rast zarade. Iako dobro posluju, mnoge banke povećale su i marže na teret građana.
Kada bankama teško ide naplata kredita od preduzeća, onda su po pravilu dobrodošli građani. Kada plaćaju račune preko banke, možda i ne obraćaju pažnju na to što im neki dinar više ode i na troškove usluge, ali za bankare te provizije znače siguran izvor prihoda.
Godišnje se građanima izda oko deset miliona čekova. Ako se to pomnoži sa sedam dinara onda je jasno o kolikim prihodima je riječ. Neke banke namerno tarifiraju usluge jer takvom politikom odbijaju ili privlače određenu ciljnu grupu.
– Većina banaka za račune za struju i infostan ne naplaćuje proviziju, dok na druge račune su te takse dva ili tri puta veće nego u drugoj banci. Banke te prihode smatraju kao sekundarne, primarni su kamate, ali se dopunjuju njima eventualan manjak na primarnim prihodima – kaže Dušan Uzelac sa sajta Kamatica.
Kada je riječ o tarifama, one se razlikuju od banke do banke. Tako se za vođenje tekućeg računa plati od 50 do 250 dinara mjesečno.
Za takozvne pakete, koji uključuju obavještenja o promjenama na karticama i računima, mjesečno se izdvoji i do 700 dinara. Za opomenu pri kašnjenju uplate 200, a za izdate čekove od pet do deset dinara po komadu.
Najveću grešku građani prave ako podignu gotovinu na bankomartima kreditnom karticom, jer ta usluga košta čak do pet odsto.
Iako imaju razloga da budu zadovoljni rezultatima, bankari ipak strahuju da je na duži rok neodrživo stanje gdje su privreda i građani stalno u minusu, a samo banke u plusu.
Skupe usluge banaka
