ZAGREB, BANJALUKA, Tržište informacionih tehnologija (IT) u BiH lani je poraslo za 5,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dostižući vrijednost od oko 277 miliona dolara, rezultati su istraživanja analitičke kuće “IDC Adriatics” iz Zagreba.
Međutim, mjereno u lokalnoj valuti, kako saopštavaju, domaće IT tržište zabilježilo je neznatan rast od 0,1 odsto u odnosu na 2010. godinu.
Analitičari IDC-a ocjenjuju da će informatička potrošnja u BiH u ovoj godini zabilježiti skromniji rast od 0,8 odsto, dok u narednom petogodišnjem periodu očekuju rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,1 odsto, da bi se vrijednost tržišta u 2016. popela na 339 miliona dolara.
S IT potrošnjom od 61 dolar po glavi stanovnika, BiH je lani, ukazuju, dostigla tek 6,3 odsto od prosječne sektorske potrošnje u Evropskoj uniji. BiH je, takođe, daleko zaostajala iza zemalja u regionu (države bivše Jugoslavije i Albanija), čiji je prosjek 146 dolara po glavi stanovnika.
Boris Žitnik, direktor “IDC Adriaticsa”, kaže da je, nakon snažnog pada u 2009. i stagnacije u 2010. godini, IT potrošnja u BiH lani umjereno porasla, podstaknuta uspješnim projektima u komunalnom sektoru i transportu. “Telekomunikacije i bankarstvo zabilježili su solidan rast, u granicama godišnjeg prosjeka zemlje, dok je potrošnja domaćinstva bila neznatno iznad prosjeka. Pad u investicijama vezanim uz informacione tehnologije osjetio se u sektoru državne administracije”, kazao je Žitnik.
Isporuke IT usluga, softvera i ličnih računara zabilježile su rast u prošloj godini. Rast prodaje IT usluga i softvera uslovljen je ponajviše sprovođenjem nekoliko većih projekata, dok se rast ličnih računara bazira nana predstavljanju medija tableta, koji su napravili značajan iskorak na tržištu.
“Skroman rast bruto domaćeg proizoda (BDP) i projekt uvođenja fiskalnih kasa u zemlji, pozitivno su uticali na IT potrošnju u BiH u prošloj godini”, kaže Žitnik. “Spoljna ograničenja, koja uključuju globalnu finansijsku krizu i recesiju unutar evrozone, kao i unutrašnji problemi – poput političke nestabilnosti, daljih mjera štednje i pada povjerenja potrošača u trenutnoj preduzetničkoj klimi – uveliko će limitirati ekonomski rast, a time i IT potrošnju u zemlji”, istakao je on.
Zlatan Mulabegović, direktor Asocijacije za informacione tehnologije BiH, kao prvi i najvažniji faktor koji utiče na veličinu domaćeg IT tržišta izdvaja izostanak strategije razvoja informacioniog društva u BiH koja bi prepoznala faktore bitne za razvoj tog sektora.
“BiH je jedina zemlja u regiji koja nema implementiran zakon o digitalnom potpisu, nemamo akademsku mrežu koja je nosilac mnogih projekata, niti stimulativnu politiku investiranja u IT”, kazao je Mulabegović, navodeći primjera radi Bugarsku, kojoj IT industrija “nosi” 10 odsto bruto domaćeg proizvoda.
BiH, takođe, kako dodaje, nedostaju veliki IT projekti u infrastrukturu i edukaciju, dok je informatička pismenost daleko ispod evropskog prosjeka. Problem, prema riječima Mulabegovića, predstavlja i to što IT projekte kao dio pomoći koje u BiH sprovode EU, UNDP, USAID i drugi strani donatori na tenderima dobijaju strane kompanije čime i taj značajni iznos završi kao promet u stranim zemljama.
Analitičari ukazuju da BiH nema stimulativnu poresku politiku za IT sektor navodeći primjer Srbije, koja na promet računarske opreme primjenjuje nižu stopu PDV-a od osam odsto, dok je kod nas ista kao i za sve ostale proizvode i iznosi 17 odsto.
“Poreska politika bi trebalo da stimuliše potrošnju u IT industriju, jer je amortizacija u opremu i servise veoma velika i iznosu oko 40 odsto na godišnjem nivou. Država bi, stoga, trebalo na neki način da stimuliše potrošnju u IT kroz garantne fondove i rastereti poresku politiku prilikom reinvestiranja”, naglašava Mulabegović.
Stručnjaci navode da prepreku predstavljaju i nepovoljni bankarski uslovi. Naime, oni koji apliciraju za kredit za kupovinu IT opreme u našim bankama po pravilu ne mogu tu opremu založiti kao kolateral, već isključivo nekretninu.
Za rast domaćeg tržišta informacionih tehnologija potrebno je, kao i kod drugih zemalja u tranziciji, da se uključi država sa velikim projektima jačanja informacionog društva. To su, navode stručnjaci, projekti tipa IT edukacije zaposlenih u javnoj upravi, informatizacije zdravstva, edukacionih ustanova, uspostave akademske mreže, informatizacije poreskih sistema, matičnih knjiga, katastarskih knjiga i drugih javnih servisa i usluga.
IT tržište u BiH
Godina Kretanje (%)
2012.* +0,8
2011. +5,1
2010. +0,1
2009. -23,3
2008. +9,7
2007. +13,4
2006. +5,1
2005. +17,0
*procjena
Nezavisne novine