BANJALUKA, Ljudi su zaboravili kako su nekada izgledale neke ambulante, a danas nema opštine u koju nismo uložili, kaže Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
Ne isključuje postojanje korupcije u zdravstvenom sektoru, ali mu se, tvrdi, pacijenti nisu žalili da im je tražen novac. Nedopustivo je, ocjenjuje, i da neko traži novac za zapošljavanje, a dešavalo se te je i sankcionisano.
Škrbić ističe da su napori koje su usmjereni ka unapređenju zdravlja urodili plodom.
Ovih dana je spominjano smanjenje plata zaposlenih u zdravstvu.
ŠKRBIĆ: Uopšte nije razmatrana takva mogućnost. Na sastanku sa direktorima bolnica, koji smo prije nekoliko dana imali u Istočnom Sarajevu, bio je prisutan i gospodin Milenko Granulić (predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS), i nijednog trenutka nije bilo priče o tome. To je izvučeno iz konteksta i vjerovatno je nekome trebalo da “podgrije” javnost. Razlog našeg sastanka bilo je redovno informisanje u vezi s bolničkim sektorom. I prije toga smo imali sastanak u Gradišci. U prethodna četiri mjeseca smo testirali novi sistem izvještavanja bolnica prema Agenciji za akreditaciju i Fondu zdravstvenog osiguranja RS. Na bazi tog sistema pravimo projekciju kako će izgledati obim posla za bolnice tokom ove godine. Cilj nam je da uvedemo jedinstven cjenovnik usluga u zdravstvu, kako bi bolnice mogle da planiraju svoje aktivnosti, ali i obaveze.
Kakva iskustva je donijelo privatno-javno partnerstvo koje se odnosi na pojedine projekte u zdravstvu?
ŠKRBIĆ: Neke stvari moraju ostati u javnom sektoru. Za druge se pokazalo da bolje funkcionišu kao privatni sektor. Treće najbolje rade kroz privatno-javno partnerstvo. Mi imamo iskustva sa sve tri opcije. Pokazalo se da je privatno-javno partnerstvo pokretač razvoja zdravstva u RS. Naime, bilježimo uštede. Mi smo prošle godine, “zahvaljujući” radioterapiji, “vani” poslali 2.500 slučajeva manje. Ko nije imao oboljelog od maligne bolesti i pacijenta nije morao da vodi u Srbiju te tamo boravi šest sedmica ne zna kakvo je to “trnje” za oboljelog i porodicu, ali i zdravstveni sistem, koji plaća bjanko fakture.
Prije nekoliko dana razgovarali ste sa predstavnicima Svjetske banke. Kakve su povratne informacije?
ŠKRBIĆ: Pozdravljaju naše aktivnosti, a prije svega upravljanje troškovima, odnosno rashodima te uštedama koje smo postigli. A, inače, zdravstveni sistem je, ne samo kod nas, svake godine sve skuplji. Uštede se, kada je RS u pitanju, postižu kroz centralno-organizovani sistem. To podrazumijeva centralno snabdijevanje strateškim materijalima i lijekovima preko Fonda zdravstvenog osiguranja RS. Tako smo za manje sredstava dobili mnogo više lijekova i potrošnog materijala. Takođe, svi direktori bolnica morali su da donesu plan ušteda. Pojedine bolnice imaju 12 odsto nemedicinskog kadra, a druge, opet, 25 odsto. To utiče na politiku plata i slično i toga se moramo riješiti.
Kako je došlo do takve pojave u vezi sa zapošljavanjem?
ŠKRBIĆ: Dva su razloga. Jedan se odnosi na nasljeđene obaveze, a drugi na nepostojanost sistema koji mjeri opterećenost i efikasnost rada. Uveli smo, međutim, sistem izvještavanja i za svaku bolnicu se zna koliko je opterećena i koji je kvalitet rada. Ocjena je da sa raspoloživim kadrom imamo prostora da povećamo efikasnost. Primjećujemo i da, kada su u pitanju domovi zdravlja, lokalna politika koristi mogućnost relativno dobrog stanja u zdravstvu i pritišće da direktori domova zdravlja primaju ljude. Moramo imati odgovorne direktore. Da li će i dalje biti praksa da direktore biraju lokalne zajednice, ili će oni biti odgovorni direktno Vladi RS, nešto je što ne bih volio da bude politizovano. Imali smo slučajeve nekih domova zdravlja da promjenom direktora imamo i “iskakanje” iz tog koordinisanog lanca. To su stvari koje ne mogu biti tolerisane. Ne možemo dopustiti da ljudi budu primani bez kriterijuma.
Jesu li Vam se pacijenti, lično, žalili da im ljekari traže novac, ili da nisu zadovoljni infrastrukturom neke zdravstvene ustanove?
ŠKRBIĆ: Nisam dobio nijednu pritužbu pacijenata da im traže novac. Vjerovatno ima korupcije, ali je za to potrebna dvosmjerna komunikacija. Odgovoran je onaj koji prima, ali i onaj koji daje novac. Vjerovatno zato imate zatvoren krug i niko neće ništa da kaže. Nedopustivo je i da neko traži novac za zapošljavanje, a dešavalo se i to smo sankcionisali. Što se infrastrukture i opreme tiče, mi smo tome posvetili maksimalnu pažnju i energiju. Danas nema opštine u kojoj nismo dejstvovali kako bismo unaprijedili uslove rada ambulanti porodične medicine. Ljudi su zaboravili kako su nekada izgledale neke ambulante, na primjer, u Banjaluci. Imali smo barake, a danas su to prelijepi objekti. Nema opštine u koju nismo uložili. To smo ostvarili kroz projekat sa Svjetskom bankom. Tražili smo proširenje tog projekta i u narednih dvije godine plan je da zaokružimo sve timove porodične medicine, sve ambulante u svim domovima zdravlja. Kada je u pitanju bolnički sektor, obiđite, na primjer, većinu hemodijaliza u Srbiji ili u FBiH, pa obiđite naše. Pitajte, anketirajte pacijente pa ćete vidjeti. Pacijenti iz Sanskog Mosta dolaze na hemodijalizu u Prijedor. Između ostalog, završavamo bolnicu u Bijeljini, te u Nevesinju. Ostaje nam, kao veliki izazov – Univerzitetski klinički centar (UKC) Banjaluka, a u septembru očekujemo nastavak izgradnje Južnog krila UKC-a.
Kakvo je, uopšte, zdravlje populacije u RS?
ŠKRBIĆ: Studija koju smo nedavno objavili pokazuje značajne iskorake naprijed. Ovih dana dobili smo rezultate jednog istraživanja i imamo pokazatelje koji ukazuju da se slika epidemioloških karakteristika značajno popravlja. To znači da su napori koje smo usmjeravali ka unapređenju zdravlja urodili plodom.
Ljekar puši pred pacijentom
Danas (četvrtak) je Svjetski dan borbe protiv pušenja. Jesu li politički zvaničnici RS skloni ovom poroku?
ŠKRBIĆ: Pušači nisu predsjednik RS (Milorad Dodik), predsjednik NS RS (Igor Radojičić), predsjednik Vlade RS (Aleksandar Džombić) niti sam ja. Bilo bi ružno da ministar zdravlja puši; on treba da promoviše zdravlje. Nažalost, mnoge moje kolege puše, te pacijentima daju loš primjer. Imate doktora koji drži cigaretu u ustima i savjetuje pacijenta da ne puši.
Neistina
Kako komentarišete optužbe koje je prije nekoliko dana u otvorenom pismu na Vaš račun iznio Nenad Stevandić, ljekar i član Glavnog odbora SDS-a?
ŠKRBIĆ: Apsolutna neistina. Ne želim da dalje ulazim u polemiku u vezi sa napisima koji se pojavljuju u novinama niti da komentarišem izjave pojedinaca. Nezavisne novine
