BANJALUKA – Suša i mraz uticali su na otkupnu cijenu šumskih plodova, pa su tako neki poskupjeli i do 50 odsto. Najveći skok zabilježila je borovnica, koja se otkupljuje za pet KM po kilogramu, dok joj je prošle godine cijena bila tri marke. Isto je i s brusnicom i koprivom.
Prošle godine cijena ovih plodova iznosila je tri, dok ove sezone iznosi četiri KM.
Nedeljko Kusturić, vlasnik “Prirodnog bilja” iz Banjaluke, kaže za “Nezavisne” da su cijene nešto više jer je dosta plodova propalo, a nekih vrsta uopšte nema.
Kao primjer navodi zovu, za koju kaže da je faktični nije ni bilo jer je proljeće bilo kišovito. Dodaje da se tokom godine vrši otkup maline, kupine, kunice, kantariona, koprive, šipka, smrekine bobice, borovnice…
Otkupljivači kažu da je u toku otkup kupine, kojoj cijena varira na dnevnoj bazi i trenutno košta 2,30 KM po kilogramu. Cijena smrekinih bobica je dvije, a borovnica 4,70 KM. Otkupna cijena divlje jabuke je oko 0,2 KM, drenjka 1,5 i zove dvije KM.
“Prilikom otkupa provjeravamo porijeklo proizvoda i lokaciju gdje je ubrana”, kazao je Zoran Jagrović, direktor proizvodnje u “Tomatu”.
On dodaje da trenutno vrše samo otkup kupine, a cijena varira zavisno od lokacije.
“Nije ista malina na selu i ona pored ceste ili urbanog područja”, kaže on. Dodaje da je pokušao organizovati otkup na više lokacija, ali bezuspješno.
“To je izuzetno teško jer ljudi na primjer u Banjaluci nemaju tradiciju branja i sakupljanja šumskih plovova. Mnogo puta su izvarani od stane otkupljivača i više nemaju povjerenje”, rekao je Jagrović.
Otkupljivači kažu da sabiranje šumskih plodova i ljekovitog bilja može biti dodatni izvor zarade, jer se u sezoni branjem mogu zaraditi dvije prosječne plate.
“Sakupljanje šumskih plodova je spor i težak posao. Istina je da seljak nikada nije ostao gladan jer uvijek ima nešto u prirodi što se može sakupljati i od čega se može zaraditi”, rekao je Kusturić.
On dodaje da je sakupljanje bilja jedna vrsta dopunskog posla, ali da jedan manji broj porodica živi isključivo samo od toga.
“U ovom poslu ima para, ali su spore i teške. Sve što je vezano za ovakvu vrstu proizvodnje je s visokim rizikom, ali uvijek ima nešto u prirodi što se može sakupljati”, ističe Kusturić.
Bračni par Dragan i Milanka N. već nekoliko godina svaki slobodan trenutak koriste da širom Srednjobosanskog kantona sakupljaju blagodati prirode.
Iako su oboje zaposleni, vikende i godišnje odmore koriste za dodatnu zaradu.
“Ranije smo u prirodi brali čajeve i sakupljani gljive, ali smo shvatili da ponešto možemo i prodati, pa smo tako počeli. Naša zarada iz hobija bila je tridesetak KM, čisto da pokrije troškove goriva jer smo obilazili razne lokacije, radi rekreacije i bilja. Kasnije je to krenulo intenzivnije, pa smo se više posvetili i više zarađivali”, priča ovaj bračni par.
Dodaju da ne znaju tačno koliko novca zarade u sezoni jer prikupljaju zovu, koprivu, malinu, borovnice, srijemuš, ali samo od prikupljenih smrekinih bobica prošle godine zaradili su oko 800 KM. Nezavisne novine
