BANJALUKA – Zasađenost parcela povrćem u RS je, prema riječima poljoprivrednika, iz godine u godinu sve manja, a tako će biti i ove, jer su i sjemenski luk i sjemenski krompir znatno skuplji u odnosu na prethodni period.
Jedan Banjalučanin kaže da se neprijatno iznenadio cijenama i nestašicom sadnog materijala.
“Svake godine sadim po dvije gredice crvenog luka. Čisto da imam domaći za svoju porodicu. Tako sam planirao i ove godine. Kada sam došao u poljoprivrednu apoteku da kupim sjemenski luk, reče mi trgovac da ga nema i da ga neću nigdje naći. Mislio sam da se šali. Ali, kasnije sam obišao sve poljoprivredne apoteke i trgovine gdje se prodaje. Međutim, nigdje ga nije bilo, ni za lijeka. Bio sam u šoku. Htio sam da mi poznanici kupe i u susjednim zemljama, ali ni tamo ga nema”, ispričao nam je ovaj Banjalučanin iz naselja Debeljaci.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, za “Nezavisne” je potvrdio da i povrtari sade svake godine sve manje zato što su u lošoj poziciji još od 2016. i 2017. godine, koje su bile nepovoljne.
“Otišli smo u minus i jednostavno nemamo novac da zasadimo više”, rekao je on.
Istakao je da su sjemena veoma skupa i da su dosta skuplja u odnosu na prošlu godinu.
“Dovoljno je da kažemo da je sjeme krompira prethodnih godina bilo 60 odsto jeftinije nego ove godine, a i sve ostalo je skuplje. Veoma je malo i sjemenskog luka. Bilo ga je malo na terenu, ali je bio veoma skup”, naglasio je Mastalo.
Rekao je da je sjemenski luk bio pet maraka, što je, kako kaže, skoro 100 odsto veća cijena od realne, tako da je malo luka zasađeno.
Kazao je da je i luk iz sitnog sjemena svake godine sve skuplji, te da je, prema njegovim informacijama, i tog sjemena manje prodato.
“Biće mnogo manja ponuda luka i na jesen. Tako da će biti nabavljan iz uvoza, ako ga i tamo bude bilo i ako bude bio povoljan. Evo i kilogram luka u maloprodaji je 2,5 KM, a realno je da bude marku po kilogramu”, navodi Mastalo.
Dodao je da je najbitnije da čuvamo naše domaće povrtare, kako bismo imali dovoljno domaćeg povrća i kako ne bismo čekali povrće sa strane, koje, kako kaže, bude znatno skuplje.
Mastalo navodi da je ove godine sjetva počela mnogo ranije nego prošle jer je zbog nepovoljnih vremenskih uslova prošle godine sjetva kasnila.
“Ove godine je sjetva počela već početkom marta, tako da su i krompir i drugo povrće već nikli na mnogim parcelama. Ovo povoljno vrijeme utiče na njegov razvoj jer je bilo dovoljno vlage, a i mi smo ranije to navodnjavali dok je bilo potrebno, a nije bilo ni mrazeva”, rekao je Mastalo. Nezavisne novine