SITUACIJA OPASNA: Rudnik “Medna” zagađuje Mrkonjić Grad i rijeke

MRKONJIĆ GRAD – Ugalj se kopa na padini iznad kuća i crkve u Mednoj. Kako piše Impuls portal, od samog početka rada ovog rudnika, nepravilnosti su se nizale jedna za drugom. Radovi su krenuli prije nego što je investitor imao sve potrebne dozvole. Rudnik zagađuje ne samo prostor na kojem se nalazi, već i šire.

Prekršeni su i propisi iz ekološke dozvole, uzurpirana je privatna imovina, a institucije su nijeme kada je u pitanju ovaj rudnik. Mještani govore za „Capital“ da je prema analizama koje je radio Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, potok Grabovac u Medni koji se ulijeva u Medljanku, potom ide u Sanu, prepun teških metala, čija vrijednost je i 15 puta veća od maksimalne dozvoljene.

„Uzeli su sebi za pravo da zatrpavaju tuđe posjede. Nemamo ništa protiv da taj ugalj ide za Srbiju, ali neka se ovdje radi pošteno“, rekao je mještanin Stanko Todorović za „Capital“.

Pravnik u Centru za životnu sredinu Ratko Pilipović kaže da je ovaj Centar podnio dvije tužbe protiv nadležnih institucija za izdavanje dozvola i rad rudnika „Medna“. Dodaje da se u ovakvim procesima izdaju dvije dozvole, jedna je rješenje kojim se odobrava studija uticaja na životnu sredinu, a druga je ekološka dozvola.

„U ovom slučaju, postoje dva predmeta, jedan je vezan za rudnik, a drugi za separaciju uglja koja se vrši na magistralnom putu. Što se tiče rudnika uglja, Centar je podnio tužbu protiv studije uticaja na životnu sredinu. Ta tužba je odbijena i studija je potvrđena“, istakao je Pilipović za Capital.

Ističe da su, nakon što su vidjeli da je potok Grabovac zamućen, pozvali inspekciju da izađe na teren.

„Vodna inspekcija je izašla na teren i maltene odokativnom metodom utvrdila da nema nikakvih nepravilnosti. Nakon sedam dana smo angažovali Institut za javno zdravstvo RS koji je izvršio uzrokovanje vode i nakon analize je utvrđeno da je voda prepuna teških metala, a taj potok Grabovac se ulijeva u Medljanku, a Medljanka u Sanu. To su sve vode prvog reda“, rekao je Pilipović.

Voda prepuna žive, aluminijuma, nikla…

Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu ističe da je utvrđeno je da se u potoku nalazi i žive, aluminijuma, nikla i bakra u granicama koje su 15-20 puta više od maksimalne dozvoljene granice, tako da se narušava životna sredina u svakom smislu.

U kratkom telefonskom razgovoru jedan od vlasnika firme „Medna“ Nebojša Tegeltija je za „Capital“ rekao da je „stanje sa rudnikom uredno“.

Načelnik opštine Mrkonjić Grad, Dragan Vođević je za „Capital“ naveo da od mještana nisu imali nikakvih zvaničnih prigovora kada je u pitanju rudnik „Medna“.

„Naši protokoli su čisti i niko se ni na šta nije žalio. Mještani možda pričaju između sebe, ali mi nemamo zvaničnih prigovora od njih. Ta firma je otkupila neka imanja, platila uredno, tako da mi sa njima nemamo nikakvih problema“, rekao je Vođević.

Tvrdi da je sve riješeno što se tiče čišćenja magistralnog puta od uglja, tako da, kako kaže, ni tu nema nikakvih problema.

Osnivači firme Medna NV su Nebojša Tegeltija i Božidar Mijatović, navodi se u poslovnom registru. Tegeltija je iz Mrkonjić Grada i on je, prema riječima načelnika Vođovića, inicijator otvaranja rudnika.

Iz firme „Medna NV“ su rekli za Radio Slobodna Evropa da imaju sve neophodne dozvole i saglasnosti te korektnu saradnju sa lokalnom zajednicom, opštinskim vlastima i crkvom. Dodaju da su isplatili sve mještane koji su prodali ili iznajmili zemljište za potrebe rudnika.

Prema pisanju Dojče velea, izvoz uglja iz BiH je u porastu posljednjih godina, a najviše se izvozi u Srbiju.

Sada je situacija postala opasna po zdravlje stanovništva ne samo Medne već i na potezu cijelog sliva Sane kroz Ribnik, Ključ i Sanski Most. Ministarstvo energetike i rudarstva RS je sa firmom zaključilo ugovor o koncesiji na lokalitetu Medna još 2018. godine. Dvije godine kasnije, okončana je faza istraživanja, a nakon pribavljanja svih mišljenja ušlo se u postupak dodjele koncesije, nakon čega je Komisija za koncesije dala pozitivno mišljenje.

Resorno ministarstvo je nakon toga odobrilo izvođenje rudarskih radova kao i rješenje o upotrebi rudarskog objekta na ovom lokalitetu. I Ministarstvo ekologije RS je izdalo ekološku dozvolu koja je za predstavnike ekoloških udruženja i mještana sporna.

Čudni kriterijumi dodjele donacija za povratnike

Nedavno objavljena rang lista korisnika, koji će iz budžeta Federacije BiH dobiti novac za obnovu kuća i imanja, izazvala je reakcije u malobrojnoj bošnjačkoj zajednici u Mrkonjić Gradu. Pojedini građani tvrde da će, kao i ranije, donacije dobiti oni koji su „dobri“ sa Zinetom Šehović, predsjednicom SDA u ovoj opštini.

Podršku za obnovu će dobiti samo pet osoba iz Mrkonjić Grada. Mnogima „bode oči“ to što je među tom petoricom i Zijad Šehović, suprug Zinete Šehović, bivše odbornice SDA u ovoj opštini, koja je ranije bila i predsjednica Medžlisa islamske zajednice BiH u Mrkonjić Gradu.

Na spisku za donacije je i jedan mladić iz sela Baljvine, za kojeg sugrađani tvrde da je „bogataš, koji uopšte ne živi u tom selu“, nego, kako navodi Impuls portal, „živi u Austriji, a kćerka mu studira na skupom privatnom univerzitetu u Sarajevu“.

„Mene i moju porodicu su odbili, zato što kuća nije jedan kroz jedan na nama. A kako on ima jedan kroz jedan? Pitam se, da li mu je otac prepisao kuću, jer ih je neko tako posavjetovao, pošto je njegov otac ranije već dobio donaciju za obnovu“, kaže jedna Mrkonjićanka, čije je ime poznato redakciji Impuls portala.

Interesantno je da donacije za obnovu često završavaju u selu Baljvine, koje nije bilo u zoni ratnih dejstava.

Priče sagovornika Impulsa se razlikuju, ali su svi saglasne u jednom — oni tvrde da, bez obzira na kriterijume i bodovanje, uvijek „prođu“ oni koji su dobri sa Zinetom i njenim suprugom Zijadom Šehovićem.

Inače, prije nekoliko godina Šehovići su se spominjali u medijima, pošto je novinarima bilo zanimljivo da u jednom gradu žena vodi jednu, a muž drugu partiju. Mnogi tvrde da je to bila „dobitna kombinacija“, koja je Šehovićima obezbijedila brojne pogodnosti, zbog kojih oni nisu nimalo siromašni.

Zineta Šehović je posljednji odbornički mandat osvojila 2000. godine, kada je koalicija u kojoj je bila i SDA, osvojila tek nešto više od 300 glasova. Od 2004. godine, ona nije odbornica. Desetak godina ranije završen je i njen zvanični angažman u Medžlisu Islamske zajednice u Mrkonjić Gradu, gdje je bila predsjednica.

Zijad Šehović kaže da već odavno nije u SDP-u, da je odustao od politike, ali i od biznisa. Ranije je bio privatni prevoznik, a danas je penzioner.

„Bolestan sam, devet puta sam operisan, nije mi ni do života, a kamoli do politike“, rekao je Šehović za Impuls i dodao da je na rang listi za donacije za obnovu zato što ispunjava uslove.

Njegova supruga Zineta tvrdi da je njen suprug tek sada ispunio uslove za obnovu, jer je lani završio ostavinsku raspravu i naslijedio porodičnu kuću.

„On je imao problema više nego iko u Mrkonjić Gradu. Brat mu je ubijen u ratu, dok je bio na radnoj obavezi, poslije rata mu je umrla majka i još nekoliko srodnika i on je ostao jedini nasljednik te kuće“, objašnjava Zineta Šehović za Impuls.misbih.ba