BERLIN, U Njemačkoj u siromaštvu živi 15 odsto stanovništva i taj broj je u stalnom porastu.
Kako javlja “Dojče vele”, Vlada Berlina je upravo u Evropskoj godini borbe protiv siromaštva svojim mjerama štednje dodatno pogoršala situaciju tih ljudi.
Siromaštvo u jednoj zemlji, poput Njemačke, nije samo kada se nema dovoljno hrane, odjeće ili krov nad glavom. Tako je nedavno odlučio Savezni ustavni sud kada je osnovicu za pomoć nezaposlenima proglasio protivustavnom.
Ministar za rad i socijalna pitanja u saveznoj pokrajini /Rheinland Pfalz Malu Dreyer/ istakla je da je to odluka koja jasno pokazuje smjernice.
“Savezni ustavni sud ovom presudom nije samo odredio osnovno pravo za egzistencijalni minimum, već je jasno stavio do znanja da se u to pravo ubraja i pravo na učestvovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu. Oni kojima je potrebna pomoć – jesu građani naše zemlje i imaju pravo da učestvuju u društvenom životu. Država, s druge strane, ima obavezu da im to omogući”, navela je ona.
Prema podacima “Karitasa”, u Njemačkoj trenutno pomoć države prima skoro sedam miliona građana, od čega su 2,5 miliona maloljetnici. Od 2004. godine se skoro udvostručio broj siromašne djece. Siromaštvo pored ostalog znači imati i znatno manju šansu za dobro školovanje. Siromašna djeca, prema pravilu, i kada odrastu ostaju siromašna.
Politikolog Gezina Švan /Gesin Schwan/ smatra da je siromaštvo na taj način izraz velike nepravde.
Pravda bi bila zadovoljena kada bi se uspostavila ravnoteža između bogatih i siromašnih. Ali to, kako kaže Švan, nije cilj njemačke vlade – koju čine demokršćani i liberali.
“Glavna odgovornost jeste na onima koji su u boljoj poziciji. Hladnokrvan prigovor da tržište mora besprijekorno funkcionisati, kao i zahtjevi za većom imovinom na račun nezaposlenih i budućih generacija, nisu pravedni”, ocijenila je ona.
Poseban fenomen u Njemačkoj je i siromaštvo brojnih ljudi koji rade: njihove su dnevnice toliko niske da se, usprkos zaposlenju, ne uspijevaju izdići iznad nivoa siromaštva.