ZAGREB, Siromašnih Hrvata ima više nego što pokazuje statistika koja kreće od prosječne plate i penzije, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
On navodi da statistika ne uzima u obzir prosječan raspoloživi dohodak za troškove, odnosno odbijanje iznosa rata kredita.
Objašnjavajući da se siromaštvo u Hrvatskoj iskazuje u nekoliko nivoa, Sever je istakao da su u prvoj kategoriji oni stvarno siromašni koji su potonuli do nivoa socijalne isključenosti, a takvih je po statistici od 18 do 20 odsto građana.
Uz njih je mnogo građana na samoj granici siromaštva, a mnogo nezaposlenih već jeste siromašno, pa su prisiljeni da se snalaze radom na crno. Siromaštvo u velikoj mjeri pogađa staračka i samačka domaćinstva i ona u seoskim sredinama.
Druga kategorija su ljudi koji rade, ali ne primaju platu, rekao je Sever i dodao da takvih vjerovatno nema 100.000, kako se govori u javnosti, ali ih svakako treba ubrajati u siromašne.
“Pritiskaju ih banke za otplatu kredita, a oni dolaze na posao i rade bez plate u nadi da će se nešto promijeniti i iz straha da drugdje neće naći posao. Kako bi preživjeli, zadužuju se kod zelenaša, jer u bankama ne mogu do kredita. Time sebi stavljaju novu omču oko vrata, jer i taj kredit treba vratiti”, ocijenio je Sever.
Ukazujući na još jednu kategoriju siromašnih – radnike koji primaju platu, ali je ona toliko mala da s njom ne mogu živjeti, on je podsjetio da je prosječna plata, koja je oko 5.400 kuna (723 evra), nedovoljna za pokriće svih mjesečnih troškova.
Čak tri četvrtine građana muku muče s pokrićem redovnih mjesečnih troškova, što ne znači da su svi siromašni, ali su prisiljeni da se mnogo toga odriču.
Osim onih kojima rate kredita nose značajan dio plate, mnogo građana uskraćeno je za niz civilizacijskih dobara, iako ne pripadaju u kategoriju siromašnih. Nije tu riječ o automobilu, nego o internetu ili mobilnom telefonu, što sebi ne mogu da priušte mnogi koji prema statistici nisu siromašni, ali objektivno jesu, kaže Sever.
U NHS-u interno računaju i realnu korpu, polazeći od tročlane familije i prihoda od jedne i po prosječne plate u kojoj se računaju troškovi za automobil, mobitel, lijekove, vitamine i amortizaciju kućanskih aparata. Ta korpa mjesečnih troškova prelazi 10.000 kuna (1.340 evra), a prihod familije pokriva samo 75 odsto, rekao je Sever. Tanjug
