BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je Nacrt zakona o štajku kojim se uređuje postupak organizovanja i vođenja štrajka, te ovlašćuje nadležni organ reprezentativnog većinskog sindikata kod poslodavca da može donijeti odluku o stupanju u štrajk i štrajk upozorenja.
Poslanici su usvojili zaključak da se Nacrt zakona uputi u javnu raspravu u roku od 90 dana, a za njeno organizovanje zadužuje se Minstarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Boško Tomić rekao je da odluka o stupanju u štrajk mora sadržavati podatke koje se odnose na zahjtev radnika, vrijeme početka štajka, mjesto održavanja, način na koji se štrajk vodi i sastav štrajkačkog odbora koji zastupa interese radnika i u njihovo ime vodi štrajk.
Govoreći o djelatnostima od posebnog interesa, Tomić je naveo da pravo na štrajk radnika u oblasti elektroprivrede, vodoprivrede i vodosnabdijevanja, željezničkog i poštanskog saobraćaja, kontrole vazdušnog saobraćaja, javnih radio-televizijskih servisa, komunalih djelatnosti, zaštite od požara, zdravstvene i veterinarske zaštite i društvene brige o djeci i socijalne zaštite, može biti ostvareno ako obezbijede minimum procesa rada i sigurnost ljudi i imovine.
On je dodao da odluka mora imati pismenu formu i biti dostavljena najkasnije pet dana prije početka štajka ili 24 časa prije početka štrajka upozorenja.
Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić ocijenila je da je ovaj zakon, uz Zakon o radu, jedan od najvažnijih kada su u pitanju prava radnika, ali da Sindikat ima četiri zamjerke na Nacrt.
“Tražimo da se u potpunosti ili cjelosti briše član 24 kojim se propisuju novčane kazne od 500 do 3.000 KM za reprezentativni sindikat u slučaju kršenja nekih odredbi, jer bi se sa tolikim kaznama praktično ugasilo pravo na štajk, pošto je to psihološki pritisak na štrajkače. Nije praksa ni u svijetu da se ide sa ovolikim i ovakvim kaznama”, rekla je Mišićeva.
Prema njenom mišljenju, nije korektan stav 2 člana 16, u kojem se navodi da radnik koji učestvuje u štajku nema pravo na platu i naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa posla zbog učešća u štajku.
“To jeste praksa u svijetu, ali nije primjenjima kod nas gdje se štajkuje zbog neisplaćenih plata i doprinosa. Nije logično da se poslodavac koji na ovaj način krši prava radnika bude oslobođen isplate plata za vrijeme štrajka. U slučaju štrajka kojim se traži veći obim prava treba ostaviti mogućnost dogovora”, naglasila je Mišićeva.
Ona se nije saglasila ni sa stavom 2 člana 6, prema kojem štajkački odbor dužan da štrajk najavi poslodavcu, smatrajući da odluku treba dostaviti samo granskom udruženju poslodavaca, koji će procijeniti kome je treba dalje dostaviti.
Sindikalci neće podržati ni stav 1 člana 12, koji govori o uslovima štrajka u djelatnostima od posebnog interesa.