BEOGRAD, Ljetnji period je vrijeme za sezonske poslove koji mogu da budu paravan za novčanu prevaru, ali i trgovinu ljudima, upozorile su sagovornice Tanjuga.
One su podsjetile da je prošle godine indentifikovano ukupno 40 žrtava trgovine ljudima.
”Svaki period je opasan kada je riječ o trgovini ljudima, ali ako govorimo o radoj eksplataciji onda je posebno opasan period lijepog vremena kada su u jeku građevinski radovi”, kaže direktorka Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima Sanja Kljajić.
Dodaje i da brojke i činjenice do kojih se došlo nisu mjerilo jer je, kako ističe, za pretpostaviti je da žrtava radne eksplatcije ima mnogo više. Navodeći da iskustvo govori o tome da su do sada eksplatisane uglavnom građevinski radnici, ona je istakla da se ne može govoriti o trendovima.
Objašnjava da je 2014. došlo do ”eksplozije” radne ekplatacije zbog naših radnika eksplatisanih na građevini u Rusiji na gradilištima koja su otvorena zbog Olimpijskih igara u Sočiju.
Prošle godine, situacija je bila drugačija tako da je radne eksploatacije bilo drastično manje, a u porastu je bila seksualna eksplatacija.
”Ove godine opet primjećujemo blagi porast radne eksploatacije i od početka godine smo imali sedam prijava indentifikacije koje još uvijek nisu završene”, rekla je Kljajić dodajući da su žrtve radne ekploatacije uglavnom građani stariji od 40 godina koji imaju već iskustvo rada u inostranstvu.
Kako kaže, na oprezu treba da budu i uglavnom mladi koji žele da spoje posao i zadovoljstvo tražeći posao na moru, ali i sezonski radnici u poljoprivredi.
Prema podacima Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima prošle godine indentifikovano je 40 žrtava trgovine ljudima – 21 žrtva seksualne, 10 žrtava prinude na prosjačenje i dvije žrtve radne eksploatacije.
Koordinatorka za odnose sa javnošću organizacije Astra Katarina Ivanović kaže da se ta organizacija suočava sa velikim brojem poziva putem SOS telefona specijalizovanog za žrtve trgovine ljudima dodajući da je riječ o pozivima preventivnog karaktera u kojima građani žele da provjere određene poslovne ponude.
”Postoji veliki broj rizičnih poslovnih ponuda koji nude kako sezonske tako i stalna zaposlenja u inostranstvu ili u našoj zemlji. Naša uloga je da informišemo i damo savjete građanima šta bi trebalo preventivnno da urade kako ne bi došli u situaciju da budu u rizičnoj situaciji za ulazak u trgovinu ljudima”, obijasnila je Ivanović.
Prema njenim riječima, upravo je vrbovanje putem poslovnih ponuda jedno od najčešćih vrbovanja žrtava trgovine ljudima. Rizik postoji, smatra ona i dodaje da građani moraju da budu svjesni i preduzmu mjere i aktivnosti kako ne bi doveli sebe u neku od rizičnih situacija.
”Savjetujemo da se svaka poslovna ponuda dobro proveri, da se ugovor potpisuje samo sa poslodavcem, da se zna gdje će se raditi i koliko. Onaj ko odlazi u inostranstvo treba da se raspita i o zakonodavstvu zemlje u koju odlazi”, rekla je Ivanović dodajući da bi građani trebalo da traže posao samo preko licenciranih agencija za zapošljavanje ili poslodavca.
Kako kaže, važno je i da oni koji odlaze na posao u inostranstvo uvijek imaju kod sebe pasoš.
Ona je upozorila da građevinski poslovi mogu biti paravan za trgovinu ljudima i to uglavnom muškaraca, ali da su tu i poslovi sezonskog branja voća, rada u kafićima…
Upozorava i da je bilo ponuda namjenjenih prije svega ženama i djevojčicama i to kada je riječ o čuvanju dece, rada u kući ili poslovima u ugostiteljstvu koje su obično bile paravan za prinudnu prostituciju i seksualnu eksploataciju. Tanjug