BANJALUKA, Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Srpska odmakla u odnosu na druge nivoe vlasti u ekonomskim reformama, i kada je riječ o setu mjera predviđenih Ekonomskom politikom i setu reformskih zakona.
Cvijanovićeva je rekla da Srpska u ovom momentu čeka ostale nivoe vlasti da i oni počnu sa reformskim procesima o kojima je razgovarano i sa međunarodnim finansijskim institucijama, dodajući da konkretno u Federaciji BiH /FBiH/ ima problema i u samom funkcionisanju Vlade.
“I u ovim teškim vremenima i cijelom neredu u okviru BiH u kojem nikad ne znate ko su vam partneri, jako se trudimo da kao Vlada radimo svoj dio posla, razumjevši da su potrebe stanovništva velike. Trudimo se da izvršavamo svoje obaveze i razmišljamo da će u perspektivi doći do poboljšanja”, rekla je Cvijanovićeva danas za Radio Beograd.
Ona je naglasila da tačno vrijeme kada će građani osjetiti poboljšanje niko u regionu ne može precizirati, i istakla da se reformske mjere provode ove godine da bi naredna bila bolja.
Cvijanovićeva je podsjetila da je Srpska i prošle godine, kada su se u Srbiji i na drugim mjestima plate i penzije smanjivale ili zadržavale na istom nivou, povećavala i plate i penzije.
“Servisiramo koliko god je moguće i svoje obaveze i imamo određene zaostatke, a sada je prioritet da saniramo ono što imamo za poljoprivredu”, istakla je Cvijanovićeva, dodajući da su i plate i penzije i ostala davanja redovna.
Cvijanovićeva je podsjetila da je sa međunarodnim finansijskim organizacijama razgovarano o setu reformskih procesa, a da tek nakon toga slijede razgovori o dinamici rada, te samom aranžmanu sa MMF-om i njegovom iznosu.
“Moram reći da sam poprilično razočarana tom nekom sporom dinamikom s obzirom da smo još u Vašingtonu pričali o oblastima, reformama, čak i nekim zakonima”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da nema aranžmana sa MMF-om dok svaki nivo vlasti ne bude u stanju da preuzme svoj dio obaveza.
Cvijanovićeva je naglasila da je aranžman sa MMF-om prilično važan, posebno zbog ogromnih gubitaka u poplavama u kojima je Srpska izgubila cijeli budžet od milijardu evra.
Predsjednik Vlade Srpske istakla je da je u tom periodu Srpska kao jedina u regionu osmislila sistem platnih kartica, čime su pomagana i poplavljena domaćinstva i domaći proizvođači, te sa oko 42-43 miliona evra pomogla domaćinstvima, da su poljoprivrednicima otpisivani dugovi, obezbijeđeni repromaterijali, novi podsticaji, te je preduzet niz drugih mjera i investicija na obnovi Srpske.
Govoreći o ekonomskoj saradnji među nivoima vlasti u BiH, Cvijanovićeva je dodala da na funkcionisanje na ekonomskom planu direktno utiču političke odluke.
“Mislim da niko u regionu nije iskoristio mogućnosti ekonomske saradnje, pri tom mislim i nas u BiH i nas sa svakom zemljom pojedinačno. Nadam se da će se to promijeniti, i u tom smislu doživljavam i poruke premijera /Srbije Aleksandra/ Vučića”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je ekonomska saradnja u funkciji opšte dobrobiti i da tu nema dilema, a da postoji niz dimenzija i oblasti gdje bi se ta saradnja mogla ostvariti.
Cvijanovićeva je naglasila da zajednički projekti mogu da se realizuju i u privredi i u infrastrukturi, posebno energetici ili turizmu i poljoprivredi.
“U Vladi Srpske definisali smo cijeli niz projekata u različitim oblastima gdje možemo da sarađujemo sa svima u regionu i da sigurno to bude na dobrobit svih”, napomenula je Cvijanovićeva.