BEOGRAD, Smjena menadžmenta u javnim preduzećima Srbije je neophodna, jer njima moraju upravljati profesionalci i učiniti ih profitabilnim, izjavio je glavni ekonomista Svjetske banke za Srbiju Lazar Šestović.
– To je opravdan potez i jedini potreban. Gubici se gomilaju već nekoliko godina, sve su veći i veći i stalno se traži pomoć iz budžeta kako bi se oni pokrili. To nije situacija koja može da traje i neophodne su promene – rekao je Šestović gostujući na RTS.
Gubici javnih preduzeća u Srbiji iznose oko 600 miliona evra, a od 730 javnih preduzeća, njih 510 posluje sa gubitkom, smatra Šestović navodeći da je smjena direktora javnih preduzeća uvod u sređivanje stanja u javnom sektoru.
On je istakao da se gubici tih preduzeća mjere stotinama miliona evra, a njihovi dugovi milijardama evra, navodeći da to opterećuje budžet.
– Pitanje je do kada će poreski obveznici željeti da plaćaju i da pokrivaju te njihove gubitke – naveo je Šestović.
Kada su u pitanju kriterijumi za izbor novih direktora, Šestović je podsjetio da je u Srbiji nedavno donjet novi Zakon o javnim preduzećima sa ciljem da se omogući konkuretniji izbor menadžmenta.
On je ukazao da Srbija ima mnoge dobre zakona, ali da njihova primjena ne ide uvijek onako kako je to zakonodavac predvidio.
– Nadamo se da će ovog puta biti, baš zbog teške situacije i urgentnosti problema, više dosljednosti u primjeni zakona – rekao je glavni ekonomista Svjetske banke u Srbiji.
Govoreći o javnom dugu Srbije, Šestović je naveo da dugovi javnih preduzeća utiču na ukupan javni dug zemlje sa oko 15 do 20 odsto.
– Garancije koje se izdaju javnim preduzećima da se zadužuju se ubrajaju u javni dug republike i to je sad otprilike 2,5 milijarde evra. Javni dug raste veoma brzo, dostigao je nivo oko 65 procenata BDP-a, a njegova struktura nije najpovoljnija, rokovi za otplatu nisu tako dugi i nemamo dovoljno prostora da ih refinansiramo i da dobijemo malo prostora za budžet, da odahne – naveo je on.
Šestović je istakao da postoje dvije opcije – jedna je da se i dalje troši, zadužuje se i odlažu problemi, a na takvu politiku, prema njegovom mišljenju, kreditori sigurno neće gledati pozitivno i ne može se očekivati značajniji pad kamatnih stopa za zaduženje.
Prema njegovim riječima, druga opcija je da se budžet i javna preduzeća stave pod kontrolu, smanji potrošnja i curenje para na sve strane. Prostora za uštede ima i to ne samo kada su u pitanju smanjenje plata i penzija, smatra glavni ekonomista Svjetske banke u Srbiji.
On je istakao da predstavnici Svjetske banke sarađuju sa Vladom Srbije u mnogim oblastima, rade na brojnim zakonima, na sanaciji posljedica od poplava.
Glavni ekonomista Svjetske banke je naveo da i zemlje u regionu imaju probleme sa javnim dugom, ali oni rastu brže od Srbije i njihova ekonomija pokazuje znake oporavka, dok Srbija ponovo upada u recesiju i ima probleme sa strukturnim reformama.
On je rekao da je Hrvatska već nekoliko godina u recesiji, ali da ona može da računa na pomoć EU, dok Srbija mora da se oslanja na sopstvene kapacitete. RTS