ŠETEBORG, LONDON, Dvogodišnji pilot projekt među medicinskim sestrama u švedskom Geteborgu pokazao je da je šestosatno radno vrijeme povoljno uticalo na zdravlje radnika i smanjilo bolovanja, učinilo efikasnijim brigu o pacijentima, ali sve zajedno mnogo košta.
Upravo bi ova posljednja stavka, piše “Indipendent”, mogla biti kobna za cijeli koncept šestosatnog radnog vremena.
Pilot projekt odnosio se na 68 medicinskih sestara u jednom staračkom domu u Geteborgu. Smanjenjem radnog vremena zaposleni su, pokazalo je istraživanje, bili zadovoljniji, zdraviji, a briga o pacijentima je bila bolja.
Ali grad je morao da zaposli dodatnih 17 osoba, a to je koštalo više od milion i po evra, objavio je Blumberg.
Grad je sad odlučio da se eksperiment ne nastavlja jer se boje da bi troškovi mogli izmaći kontroli.
“To je vezano za visoke troškove. Previše je skupo generalno skratiti radno vrijeme”, kaže Danijel Bernar, lokalni političar s lijeve strane političkog spektra.
On kaže kako i dalje vjeruje u postepeno smanjivanje broja radnih sati, jer naprosto, smatra on, država je sve bogatija pa će nešto tako u budućnosti moći da priušti.
To nije jedini primjer velikog eksperimenta sa skraćenim radnim vremenom. Filimundus, kompanija iz Stokholma koja programira aplikacije, takođe je uvela šestosatno radno vrijeme.
“Osmosatno radno vrijeme nije efikasno kako ljudi misle”, rekao je Linus Felt, direktor kompanije.
“Veliki je izazov ostati na nešto fokusiran osam sati. Mi smo miksali rad i pauze kako bi učinili radni dan što podnošljivijim”, rekao je on.
Još prije 13 godina kraće radno vrijeme uvela je švedska podružnica Tojote.
To im je donelo veću produktivnost i porast prihoda pa nikada od tada radno vrijeme radnika nisu dizali. Tanjug
