BEOGRAD, Od oko 512 preduzeća, koliko ih ukupno traži novog vlasnika preko Agencije za privatizaciju, 188 će otići u stečaj, dok je za oko 90 prodaja obustavljena, izjavio je ministar privrede Srbije Željko Sertić dodajući da od privatizacije tih firmi ne očekuje ozbiljan priliv novca.
Sertić je Tanjugu rekao da je akcionim planom, koji bi trebalo da bude donijet na sjednici Vlade Srbije, predviđeno da 188 firmi u kojima radi oko 5.000 ljudi, ode u stečaj. Međutim, kako je objasnio, stečaj je za te firme više “samo pravna formulacija”.
“Najveći broj tih preduzeća već dugo nema nikakvu privrednu aktivnost, a formalno-pravno nisu ugašena, jer nismo imali model i način da to učinimo. Sada je faktički stečaj način gašenja tih preduzeća, koja nam prave negativne bilanse, a u realnom životu zapravo ne postoje”, rekao je Sertić.
Postoji veliki broj firmi, kazao je, koje imaju jednog ili dvoje zaposlenih, ali to su ljudi koji ne primaju platu, i više su formalno ostavljeni samo zbog ljušture od firme koja i dalje postoji, a već rade neke druge poslove.
Za jedan dio preduzeća će se akcionim planom omogućiti da uđu u unaprijed pripremljen plan reorganizacije (UPPR), kako bi eventualno uspjeli da se kroz taj plan spasu, rekao je ministar. To će, dodao je, biti omogućeno ukoliko povjerioci prihvate takav model i sudski bude donijeto rješenje.
“Dio preduzeća ima realnu mogućnost da se na takav način vrati na tržište, dok će neki od njih to teško uspjeti. Nama je interes da preduzećima omogućimo život i da ona nastave da rade”, rekao je ministar.
Prema njegovim riječima, za pojedine firme i stečaj može da bude nova šansa. “Imate zainteresovanih kompanija za preduzeća koja imaju dio imovine ili opreme koja može da se iskoristi, i dio radnika koji znaju posao. Problem je što takođe imaju i ogromna dugovanja, pa ih zato niko neće. Međutim, kroz proces stečaja, radnici i dio opreme, dio imovine, mogu da budu izdvojeni u drugo preduzeće i da nastave da rade. Onda smo opet u mnogo boljoj situaciji, nego u onoj u kojoj su te firme danas kada ne funkcionišu i predstavljaju negativan bilans”, rekao je Sertić.
On je podsjetio da je od inicijalnih 502 preduzeća na spisak Agencije naknadno stiglo još oko 10-ak zahtjeva za privatizaciju, a za oko 90 firmi će privatizacija biti obustavljena.
“To su preduzeća koja su ili pod sudskim sporom, ili su u procesu vraćanja nekome. Primjera radi, u procesu vraćanja opštinskim upravama imamo određeni broj veterinarskih stanica, ili neki dio vodoprivrednih preduzeća za koje je važno da budu u sastavu Srbijavoda”, naveo je Sertić.
Upitan koliko novca očekuje nakon privatizacije, ministar odgovara da od prodaje preduzeća sa spiska Agencije ne očekuje ozbiljne privatizacione prihode. Veći prihodi kako je rekao, mogu se očekivati od prodaje Telekoma, koncesije aerodroma, i prodaje udjela u još par većih državnih preduzeća.
“Važno je istaći da u budžetu za 2015. nisu uračunati prihodi od privatizacije. Bez obzira na to, uspjeli smo da donesemo budžet koji je prelomni i veoma važan za budućnost naše zemlje”, rekao je Sertić.
Prema njegovim riječima, dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, jeste da se polovina novca od privatizacije direktno investira u važne infrastrukturne i druge projekte, koji bi povećali ekonomsku snagu Srbije.
Drugi dio tih para, kazao je on, može biti iskorišćen za vraćanje skupih kredita, što bi omogućilo pozitivnu razliku u budžetu po osnovu manjih kamata koje država otplaćuje. Tanjug