VAŠINGTON, Američki Senat jednoglasno je odobrio ekonomske sankcije Iranu čija je meta naftna industrija ove zemlje, uprkos upozorenjima da bi to moglo imati negativne posljedice.
Ova mjera zabranjuje stranim firmama da posluju sa Iranskom centralnom bankom.
Prije stupanja na snagu kao zakon ovu mjeru mora da odobri Predstavnički dom i predsjednik Barak Obama, koji je skeptičan, javlja Bi-Bi-Si.
Napori da se uguše nuklearne ambicije Irana uslijedile su nakon uvođenja sankcija EU Teheranu.
U međuvremenu, diplomate u iranskoj ambasadi u Londonu moraju napustiti Britaniju do danas poslijepodne.
Njima je naređeno da idu nakon što je stotine demonstranata upalo u britansku ambasadu u Teheranu u utorak i zapalilo zastavu Britanije.
Posljednjih sedmica SAD uvele su sankcije protiv iranskog finansijskog sektora, iako nisu direktno bile usmjerene protiv Iranske centralne banke.
Predsjednik Barak Obama bio je oprezan o pitanju oštrijih sankcija, strahujući da bi takav potez mogao da poremeti tržišta nafte u vrijeme ekonomske nesigurnosti za mnoge Amerikance i udalji moguće saveznike.
Američki zvaničnici, takođe, su upozorili da bi uskraćivanje globalnog tržišta za iransku naftu moglo dovesti do naglog porasta cijena nafte što bi značilo pomoć Teheranu.
Ukoliko se ne postigne sporazum predsjednik će odlučiti da li će uložiti veto.
SAD već su zabranile svojim bankama da posluju direktno sa Iranskom centralnom bankom.
Prema novim sankcijama strane banke koje posluju sa Iranskom centralnom bankom biće skinute sa američkog finansijskog sistema.
Sankcije stupaju na snagu nakon šest mjeseci grejs perioda kako bi se tržišta nafte prilagodila.
Mjere su dio većeg prijedloga zakona o odbrani u vrijednosti od 662 mlijarde dolara, koji je takođe sinoć cirkulisao Senatom.
Nova lista sankcija EU uključuje 180 iranskih zvaničnika i firmi, ali ne predviđa naftni embargo, jer su neke evropske zemlje zavisne od iranske nafte.
