Sekretar Drljača zaboravljen na funkciji

BANJALUKA, Mladen Drljača je 15 godina sekretar Komisije za koncesije Republike Srpske iako, prema propisima, mandat traje pet godina.

„Stub i kičma Komisije!“ Ovim riječima predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske (RS) Radenko Đurica opisuje sekretara Mladena Drljaču. Kaže da je obrazovan, stručan i moralan.

Drljača pomaže Đurici u kontroli zakonitosti rada Komisije, ali istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da je sekretarov radni status sporan.

Drljača je još prije 15 godina imenovan na ovu poziciju. Prema propisima, mandat sekretara traje pet godina. Od tada nije bio ponovo biran niti je dobio drugi osnov za rad.

Unatoč tome, u Narodnoj skupštini RS-a (NSRS) i Komisiji tvrde da mu mandat nije ograničen.

(Ne)prevaziđeni propisi

Mladena Drljaču je početkom 2004. godine NSRS imenovao za prvog sekretara Komisije za koncesije. Zajedno sa njim izabrani su predsjednik i četiri člana Komisije na osnovu Zakona o koncesijama RS-a.

Prema ovom Zakonu, članove bira NSRS, a mjesto sekretara se popunjava u skladu sa propisima o radu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Komisiji.

Kako Pravilnik nije postojao u trenutku biranja prvog saziva Komisije, Drljača ga je napisao i odredio da Narodna skupština imenuje sekretara na pet godina. On danas tvrdi da ovaj dokument, prema kojem mu je mandat istekao prije deceniju, treba izbrisati, jer nije usaglašen sa Zakonom o koncesijama: „On je prevaziđen, gospođo!“

Novinarka CIN-a je razgovarala sa nekoliko profesora prava i niko od njih nije našao neusaglašenost o kojoj Drljača govori.

„Zakon je rekao da će se regulisati putem Pravilnika, i Pravilnikom je to regulisano“, kaže profesor Ilija Zindović. Objašnjava da se Pravilnik odnosi i na Drljačin mandat iako je donesen nakon njegovog imenovanja.

Iako je sekretar u Komisiji zadužen za usaglašavanje unutrašnjih propisa, Drljača nikada nije izmijenio dio Pravilnika koji smatra „prevaziđenim“. Kaže da je to obaveza članova Komisije.

Mladen Drljača je početkom 2008. godine, uoči isteka mandata, optužen za ratne zločine na području Bosanske Krupe. Bio je suspendovan gotovo tri godine i za to vrijeme je primao polovinu plate. Oslobođen je optužbi krajem 2010. godine, a potom se vratio na posao iako mu je mandat istekao godinu dana ranije.

Bivši predsjednik Komisije Predrag Aškrabić kaže za CIN da je Drljaču vratio na posao po nalogu Skupštine. U dopisu je tadašnji generalni sekretar NSRS-a Ranko Karapetrović napisao da se Drljača može vratiti, ali nije objasnio na osnovu čega, niti do kada.

Devet godina kasnije on je i dalje na istom mjestu. Tvrdi da je sa njegovim angažmanom sve uredu:

“Moj osnov je Odluka Narodne skupštine iz 2004. godine koja do dan-danas vrijedi i nije osporena“

I jare i pare

Članovi Komisije Zoran Filipović i Vladan Andrić su prošle godine tražili uvid u dosje sekretara da bi provjerili po kojem osnovu on i dalje radi. Filipović kaže da su to tražili, jer sekretar ima ovlaštenja izabranog lica iako već godinama ne prolazi proceduru izbora: „Mora se znati taj status, jer čas je ‘to mene ne interesuje – ja sam zaposlen’, čas je ‘moje ovlaštenje je isto kao i vaše’“, objašnjava Filipović.

Drljača ih je odbio. „Tako je. Ne dam!“, ponovio je novinarki CIN-a.

Komisija je prošle godine donijela gotovo 55 miliona maraka budžetu RS na osnovu ugovora o koncesijama.

Koncesioni predmeti se u procesu rada dodjeljuju članovima Komisije koji na sastancima predlažu odluku o kojoj se glasa. Đurica tvrdi da sekretar Drljača ne zadužuje predmete niti radi na njima kao članovi Komisije.

Međutim, dokumenti otkrivaju da je Drljača predlagao davanje saglasnosti za dodjelu koncesija, koje je Komisija usvajala. To je radio i dok je Komisiju vodio Predrag Aškrabić.

„On pregleda dokumentaciju i ispriča šta je tu suština, i onda mi glasamo na osnovu toga što ispriča (…) To je u nekoliko navrata bilo, nije to sad bilo da je konstantno i da je on sad ne znam koliko predmeta uradio“, kaže Aškrabić za CIN.

Radenko Đurica rukovodi Komisijom četiri godine. Kaže da je po struci hemičar i nema znanje o pravnim poslovima pa se oslanja na tim koji vodi sekretar.

Iako je znao da u Komisiji postoje različita mišljenja u vezi s trajanjem mandata sekretara, Đurica se na to nije obazirao, jer kaže da ni od koga nije dobio zvaničnu primjedbu.

Prema internim pravilima Komisije, na taj problem bi predsjednika morao upozoriti sekretar, koji je zadužen za poštovanje zakona u radu, ali Drljača to nije učinio.

Dva pravnika, tri mišljenja

Konkurs za izbor sekretara trebalo bi da provede Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a a potom imena najboljih kandidata dostavi poslanicima NSRS. Ministar Petar Đokić nije htio razgovarati s novinarkom CIN-a da bi objasnio zašto to gotovo deset godina propuštaju da urade.

Međutim, u Ministarstvu su objasnili da je inicijativa za raspisivanje konkursa morala doći iz Komisije te da ministar nije mogao znati da je Drljači istekao mandat.

U međuvremenu, zbog sekretara je u Komisiju dolazila i Upravna inspekcija, ali se do njihovog zaključka teško dolazi: „Taj zapisnik je kod mene, neću Vam ga dati. Ne dam Vam ga! Lično! “, rekao je Drljača novinarki.

Iako su u Komisiji tvrdili CIN-u da je inspekcija zaključila da je sve uredu, ona je, ustvari, proglašena nenadležnom, jer je sekretar imenovano lice, a ne službenik koga bi mogli kontrolisati.

Drljača je tokom razgovora sa novinarkom CIN-a bio ljut, vrijeđao je i prijetio tužbom, ali dokaz za tvrdnju da je sa njegovim radnim statusom sve uredu nije dao: „Papire Vam ne dam, papire imam sve. Sad ću dobiti i papir i od Narodne skupštine, po vašem tom dopisu, jer su me juče ljudi zvali gdje sam legalni sekretar. Šta ćete onda? Treba dobro da se zamislite!“

Sekretarijat Narodne skupštine RS je u proteklih deset godina imao više mišljenja o Drljačinom statusu. Prošle godine je dato mišljenje da je neophodno njegov status uskladiti s propisima. To nije učinjeno.

Ove godine je sekretar Nebojša Zgonjanin dao novo mišljenje tvrdeći da je Drljača imenovan na neograničeno vrijeme, jer u odlukama NSRS o imenovanju članova i sekretara Komisije ne piše period na koji se biraju.

Profesor Goran Marković tvrdi suprotno: „Jest da u njoj ne piše, ali ne mora da piše kad piše u Pravilniku.“

CIN