TREBINJE – Za dvije i po godine Grad Trebinje je privatnim firmama „Segment“ i “Loteks” iz ovog grada, putem javnih nabavki, za različite poslove dao preko dva miliona maraka javnog novca. U istom periodu, od Hidroelektrana na Trebišnjici (HET) dobile su poslove vrijedne više od 1,5 miliona maraka. Obje firme povezane su sa lokalnim SNSD-om.
„Segment“ je od HET-a za dvije i po godine uzeo preko 1.120.000 KM. U istom periodu, sklopili su 54 ugovora, a najveći broj javnih nabavki sklopljen je direktnim sporazumom – čak 37, bila su četiri otvorena postupka i 13 konkurentskih zahtjeva.
Za isti period u “Segment” je došlo i skoro 81.000 KM javnog novca iz Elektro-Hercegovine, dok je “Elektroprivreda RS” sa „Segmentom“ u ovom periodu sklopila ugovore teške nešto više od 257.000 KM. Putem javnih nabavki novac se „Segmentu“ 2016. godine slio i iz „Elektrodistribucije Pale“ i to u iznosu od skoro 87.000 KM, dok je iz Hidroelektrana na Drini došlo oko 15.300 KM. Sa RiTE-om Gacko, za dvije godine, dogovorio je posao vrijedan oko 8.3oo KM.
Osim toga, svoju dobit „Segment“ je znatno povećao i novcem iz trebinjske gradske kase, ali tek kada je na čelo Gradske uprave došao SNSD-ov Luka Petrović. Za nepunu godinu i po, putem javnih nabavki, od Grada Trebinja ova firma dobila je nešto više od 1.680.000 KM.
“Segment” je samo u prvih pet mjeseci 2018. godine sa Gradom Trebinjem putem javih nabavki sklopio ugovore vrijedne preko pola miliona maraka, pri čemu su dva postupka bila otvorena, dok su tri išla direktnim putem, dakle, bez konkurencije.
Prema dostupnim podacima na portalu Akta.ba, osnivač „Segmenta“ je Lazar Brković, bivši predsjednik mladih SNSD-a Trebinje, dok je kao direktorka upisana Slađana Vujović.
“Loteks” – firma za sve
Sudeći prema poslovima za koje je dobijao javni novac, “Loteks” je firma za sve. Obavlja različite, naizgled nespojive, poslove – od dostavljanja posuđa za restoran u HET-u, tepiha, uniformi za osoblje, radnih kombinezona, do radova na javnoj rasvjeti, nabavci protivpožarnih aparata, saobraćajnih znakova i slično.
Prema portalu Akta.ba, vlasnik i direktor ove firme je SNSD-ov odbornički kandidat Nenad Crnogorac.
„Loteks“ je sa HET-om u protekle dvije i po godine pogodio poslove vrijedne skoro 460.000 KM, pri čemu je većina ugovora dodijeljena direktnim sporazumima. Naime, od ukupno 21 javne nabavke, 15 ugovora sklopljeno je direktnim sporazumom, tek dva otvorenim postupkom, dok su četiri bila na konkurentski zahtjev.
Takođe, ovoj firmi je iz trebinjskog budžeta za dvije i po godine isplaćeno preko 488.000 KM za različite poslove. “Loteks” je sa trebinjskom Gradskom upravom imao sedam javnih nabavki, pri čemu je čak šest obavljeno direktnim sporazumom. Samo u 2017. godini „Loteks“ je sa Gradom Trebinjem sklopio pet ugovora ukupne vrijednosti skoro 21.000 KM i to svaki direktnim sporazumom.
Da je simptomatičan veliki broj ugovora sklopljen direktnim putem smatra i Igor Vukajlović iz Udruženja građana “Tender”. Vukajlović za “Direkt” pojašnjava da su u pitanju netransparentne nabavke, koje se ne objavljuju, u tom slučaju ne postoji konkurencija i ne postoji pravo da se neko može žaliti.
“Jedna od čestih zloupotreba zakona je ta da javne nabavke dijele kako bi se izbjegao transparentni potupak, pa javni organi sklapaju više direktnih sporazuma sa firmama koje žele”, kaže Vukajlović.
Dodaje da se zloupotrebe dešavaju i sa cijenama roba i usluga, jer nerijetko one budu znatno veće od stvarnih cijena na tržištu.
„Kad pošaljete zahtjev za pristup informacijama da vam dostave ugovor sa cijenama ili da dostave fakture, javni organi se pravdaju da je to zaštićeni interes treće strane. Cijena po kojoj nešto nabavlja javni organ ne smije biti tajna, osim ako to nešto nije zakonom predviđeno kao tajno“, pojašnjava Vukajlović.
Iz trebinjske Gradske uprave i HET-a nismo uspjeli da dobijemo nikakav komentar niti odgovore na postavljena pitanja, jer su odlučili da naše zahtjeve, kao i ranije, ignorišu.
O povlaštenom položaju određenih firmi ranije je za “Direkt” govorila portparolka Trasparensi internešnala BiH Ivana Korajlić.
“Da biste imali povlašten položaj pri sklapanju ugovora sa pojedinim ugovornim organima, morate imati i dobre odnose, ili veze sa njihovim rukovodstvom ili njihovim nalogodavcima, i to tako oduvijek u BiH funkcioniše, do te mjere da čak nadležnim institucijama ne predstavlja nikakav problem ni kada sami nosioci funkcija posjeduju firme koje posluju sa insitucijama i javnim preduzećima u čijoj su oni nadležnosti. S druge strane, onaj dio ponuđača koji žele pošteno učestvovati u javnim nabavkama, u ovakvim situacijama jako teško mogu dobiti priliku, osim ako se ne radi o nabavkama koje nisu „zanimljive” onima koji imaju prednost”, kazala je ranije Korajlić za „Direkt“.
Korajlić je napomenula da se prema izvještajima Agencija za javne nabavke konstantno bilježi rast ukupne vrijednosti ugovora sklopljenih direktnim sporazumom.
“Nažalost, nemamo podatke o bilo kakvim sankcijama u ovim slučajevima, posebno imajući u vidu da se ugovorni organi često, barem formalno, pokriju procedurama”, zaključila je ranije Korajlić. Direkt