VAŠINGTON/BEOGRAD, Svjetska banka (SB) je pozvala vlade zemalja zapadnog Balkana, u svom novom izvještaju pod naslovom “Integracija zapadnog Balkana i EU, pitanja vezana za trgovinu i privredni rast”, da prodube odnose s Evropskom unijom (EU) i pojačaju međusobnu saradnju.
Zapadni Balkan je ključni dio istočne Evrope i sastoji se “iz veće grupe raznolikih zemalja koje su na različitim stepenima priključenja u EU”, naglašava se u dokumentu SB koji je dostavljen Tanjugu.
Bivša jugoslovenska republika Makedonija i Hrvatska su kandidati za ulazak u EU, podsjeća se dalje u izvještaju SB i ukazuje da vlada u Zagrebu već pregovara o pridruženju Uniji.
Srbija, Crna Gora i Albanija su potpisale ugovor o Stabilizaciji i pridruživanju, što je važan korak ka priključenju EU, ističe se dalje u izvještaju i napominje da je Bosna i Hercegovina parafirala ugovor s Evropskom komisijom.
“Očekuje se pokretanje procesa stabilizacije i asocijacije i za Kosovo nakon što se njegov status u potpunosti riješi”, ističe se u izvještaju SB.
Eksperti SB ocjenjuju da je poslednja decenija, a posebno proteklih pet godina, bilo relativno uspešno razdoblje za zemlje zapadnog Balkana.
Neophodno je, međutim, da se sada “unaprijede i održe dobri rezultati rasta”, kao i da se ubrza smanjenje siromaštva i približavanje standardima EU, iako međunarodno okruženje za to nije najpovoljnije, navodi se dalje u izvještaju.
U izvještaju SB se, osim toga, ukazuje, imajući u vidu da su zemlje zapadnog Balkana relativno male, na ključni značaj rasta izvoza, kao i važnost stranih direktnih investicija za jačanje eksportnog sektora.
Kao najvažniji korak za ostvarenje takvih ciljeva u izvještaju SB se navodi “potreba dublje saradnje među zemljama zapadnog Balkana kako bi njihova tržišta postala konkurentnija” i istovremeno se poboljšao kvalitet i smanjili troškovi na sektoru usluga.
Takav pristup bi bio od pomoći ne samo “u prevazilaženju hendikepa malih država i većem privlačenju stranih investicija”, već bi omogućio i “dublje povezivanje s EU”.
Izvještaj takođe ističe i značaj razvoja ljudskih resursa, kao odlučujućeg elementa jačanja produktivnosti i prevazilaženja niske vrijednosti izvoza u zemljama zapadnog Balkana.
“Sposobnije stanovništvo će privući više stranih investicija”, naglašava se u izvještaju SB i ukazuje na potrebu smanjenja telekomunikacionih troškova, što bi povećalo konkurentnost, nadoknadilo manjkavost malih tržišta i doprinjelo regionalnoj integraciji.
Eksperti SB posebno upozoravaju na mjere koje treba preduzimati u regionalnim ekonomijama da bi se izbjegao manjak energije koji bi negativno uticao na domaće i strane investicije.
Stručnjaci SB naglašavaju da je njihov izvještaj objavljen u “važnom istorijskom momentu za region (zapadnog Balkana)” i izražavaju nadu da će doprinjeti “boljem razumjevanju ekonomske dinamike zapadnog Balkana”, kao i da će pomoći “stvaranju analitičke baze za reforme koje će ubrzati konačnu integraciju tih zemalja s Evropskom unijom”.
SB za integraciju zapadnog Balkana u EU
