BEOGRAD, Izbor stručnog guvernera mogao bi da bude samo privid nezavisnosti centralne banke ukoliko Savjetu budu date pune ingerencije za vođenje monetarne politike.
Kandidat vladajuće koalicije za novog guvernera Dejan Šoškić izjavio je da bi volio da bude izabran po novom zakonu o Narodnoj banci, čime je aktuelizovano pitanje o tome da li će vladajuća koalicija ograničiti moć guvernera, koji prema trenutno važećim propisima ima skoro isključivu nadležnost za vođenje monetarne politke.
Prema izmjenama zakona, koje je nedavno najavio premijer Mirko Cvetković, ingerencije nad monetarnom politikom trebalo bi da pređu u ruke kolektivnog organa, Savjeta NBS-a u kojem bi guverner bio samo prvi među jednakima.
Pitanje je, međutim, da li bi se takvim postupkom ugrozila nezavisnost Narodne banke, budući da bi guvernera, bez obzira na njegovu ličnu nezavisnost, mogli da preglasaju članovi Savjeta, koje bi Vlada mogla da izabere tako da odgovaraju njenim interesima.
Za sada još nije poznato da li će zakon uopšte biti mjenjan, pošto u vladajućoj koaliciji nije postignuta saglasnost o predloženim izmjenama, ali ako do toga dođe, glavno pitanje će biti ne kako izabrati nezavisnog guvernera, već kako spriječiti vlast da u Savjet NBS postavi podobne kadrove.
Profesor univerziteta Megatrend Vladimir Vučković smatra da je veoma važno koliko će članova imati to tijelo i ko će ih imenovati.
“Postoje razne opcije, ali ako se usvoji predlog da više od polovine članova određuje Vlada ili Skupština, onda će se otvoriti mogućnost da izborom podobnih ljudi u NBS dovedu kadrovi bliski interesima krupnog kapitala”, upozorava Vučković.
Prema njegovom mišljenju, guverner bi sa „svojim ljudima“ trebalo da ima barem polovinu glasova, kako se ne bi dešavalo da bude preglasan.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i član Ekonomskog savjeta premijera Boško Živković, vjeruje da bi neko od rješenja kojim bi se smanjila diskreciona moć guvernera bilo dobro, ali da bi „trebalo imati u vidu rđavu tradiciju u Srbiji“ zbog koje bi se moglo dogoditi da u članstvo Savjeta budu izabrani podobni ljudi.
To bi se, prema Živkovićevom mišljenju, moglo prenebregnuti ako bi se uvela obaveza promjene po jednog člana savjeta svake godine, čime bi se ostavila mogućnost da aktuelna politička opcija postavi u to tijelo jednog čoveka koji im odgovara, ali bi se istovremeno smanjila vjerovatnoća da vlast neočekivano smijeni članove Savjeta kako bi dovela svoje ljude. Savjet bi tako zadržao stabilan kontinuitet djelovanja.
Živković napominje da je diskreciona moć guvernera prema sadašnjim propisima relativno velika, čime naše zakonodavstvo odstupa od standarda dobro uređenih centralnih banaka u svijetu, te da nezavisnost NBS-a zapravo zavisi od ličnosti guvernera, što nije dobro.
Miroslav Zdravković, urednik portala ekonomija.org, kaže da je ideja da se formira tijelo koje će kolektivno donositi odluke dobra, ali da je potrebno da se među njegovim članovima nađu najkvalitetniji ljudi i da se obezbijedi javnost njihovog rada, kako bi se sprečilo da guverner snosi odgovornost, a da se odluke donose preglasavanjem.
“U sadašnjem Savetu NBS-a sede neki od najboljih srpskih ekonomista i oni bi i trebalo da odlučuju o monetarnoj politici zajedno sa guvernerom. Ali, najbitnije je obezbediti transparentnost, tako da javnost u svakom momentu zna koji član saveta je glasao kako i koje je argumente izneo. Takva transparentnost sada ne postoji, pošto Monetarni odbor samo saopštava koju je odluku doneo, a mi ne znamo ko je kako glasao”, kaže Zdravković.
Ekonomista Miodrag Banić takođe smatra da je u načelu dobra ideja da se monetarna vlast podijeli između Savjeta i guvernera, ali da postoji realna opasnost da se u Savjetu nađu podobni ljudi. Prema njegovom mišljenju, nije dobro da cijela monetarna vlast bude koncentrisana u rukama jednog čoveka, odnosno guvernera, kao što je to sada slučaj. Danas