SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović upozorava da je u procesu prilagođavanja zahtjevima tržišta EU BiH “prespavala“ protekle godine, te da nekoliko moćnih lanaca kontroliše 90 odsto domaćeg tržišta.
“Skori ulazak Hrvatske u EU praktično je upalio alarm i sada pokušavamo za nekoliko mjeseci stići ono što je protraćeno unazad desetak godina”, objašljava Šarović, komentarišući proteste poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH, koji su nezadovoljni djelimičnim provođenjem ugovora o slobodnoj trgovini, nedobijanjem izvoznih brojeva i “plavog dizela”.
On je podsjetio da je pitanje tzv. “plavog dizela”, pa i izvoznih dozvola EU prisutno u BiH unazad najmanje pet godina, i konstatovao da se do danas nije dalje odmaklo od zahtjeva, nezadovoljstva i protesta.
“Najmanje dvije zvanične inicijative propale su tokom 2010. i 2011. godine. Ne bavim se time ko je kriv što se desio takav epilog. Bespovratno su, međutim, izgubljene godine na rješavanju ovog pitanja” – ističe Šarović.
Ministarstvo na čijem je čelu unazad šest mjeseci pristupilo je ozbiljnim pripremama i u zvaničnu proceduru uputilo inicijativu za uvođenje „plavog dizela“, odnosno oslobađanje primarne poljoprivredne proizvodnje plaćanja akciza na dizel gorivo i oslobađanje od putarine.
Šarović vjeruje da će ovom projektu podršku dati cijeli poljoprivredni sektor, ali i drugi privredni faktori. Prema njegovim riječima, pitanje EU – izvoznih dozvola nije puka podjela brojeva, kako se u javnosti ova složena problematika ponekad pojednostavljuje.
“Ovo pitanje nije problem isključivo ovog ili onog ministarstva, već ispunjavanja brojnih evropskih standarda i direktiva. Ovaj proces podrazumijeva i osposobljavanje i prilagođavanje samih proizvodnih mjesta uslovima izvoza u EU“ – objašnjava Šarović.
Komentarišući optužbe poljoprivrednika da se prednost daje uvoznom i time pokušava uništiti domaći proizvod, Šarović upozorava da kultura kupovanja domaćeg proizvoda nije u dovoljnoj mjeri izgrađena u BiH.
“Ta svijest ne dolazi preko noći, zavisi od mnogo faktora i promjene prvo treba da se dese u našim glavama. Uz to, tržište hrane u BiH zarobljenik je velikih tržnih centara, čije sjedište (pet najvećih) nije u BiH. To objektivno jeste problem, a kako je ući u jedan distributivni lanac i pod kojim uslovima – pitajte same proizvođače“ – naglašava Šarović.
Domaća pravila skoro da ne uređuju tržište, već to čine uslovi nekoliko moćnih lanaca kojima je dozvoljeno da kontrolišu 90 odsto tržišta.
On je potvrdio da visina veterinarske naknade za izvoz određene robe iznosi 520 KM – što se plaća pri ulazu u Hrvatsku.
“Tačno je da je naša taksa za veterinarski pregled bila znatno niža. Odlukom o visini naknade za veterinarsko-zdravstveni pregled, visina naknade koja se plaća pri uvozu živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla se znatno povećala” – objašnjava Šarović.
Visina takse je podijeljena u tri osnovne kategorije: žive životinje (niža taksa), sirovine životinjskog porijekla (srednja taksa) i proizvodi životinjskog porijekla (visoka taksa) u prvom redu za proizvode koji idu direktno u prodaju, gdje se naplaćuje ista visina takse kao pri izvozu u Hrvatsku, odnosno EU.
Na prijedlog resornog ministarstva Savjet ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH razmotrili su i usvojili dokument „Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH”.
Tim dokumentom prvi put uticalo se na politike koje bi mogle u dogledno vrijeme, i u dužem roku, da donesu konkretne ekonomske efekte, a za čije poređenje su zadužene imenovane institucije sa rokovima izvršenja – zaključio je Mirko Šarović.
Suština te inicijative jeste da se sistemom oslobađanja od plaćanja akcize ili sistemom povrata akcize, kao i sistemom oslobađanja od plaćanja putarine na dizel gorivo, koje se koristi kao pogonsko gorivo u poljoprivrednoj mehanizaciji („plavi dizel“), doprinese ukupnom porastu domaće poljoprivredne proizvodnje, kao i porastu zapošljavanja u poljoprivrednom sektoru.
Šarović je dodao da fokus interesovanja resornog ministarstva predstavlja i utvrđivanje uslova za izvoz proizvoda životinjskog i biljnog porijekla.
U tom pravcu Ministarstvo je, uz podršku USAID/Sida projekta FARMA i saradnju Kancelarije za veterinarstvo BiH i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, izradilo dokument „Mapa puta s ciljem stvaranja uslova za izvoz proizvoda životinjskog i biljnog porijekla, sa konkretnim rokovima i izvršiocima“, koji je usvojen na Savjetu ministara BiH.
Ovim dokumentom definisani su međunarodni opšteprihvaćeni zahtjevi i zahtjevi EU za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te urađena analiza progresa ostvarenog u BiH na ispunjavanju međunarodnih opšteprihvaćenih zahtjeva i zahtjeva EU za trgovinom hranom, te definisani problemi pri izvozu hrane iz BiH.
Takođe, predloženi su koraci ka prevazilaženju navedenog stanja, sa ciljem izgradnje sistema sigurnosti i kvaliteta hrane u kontekstu izvoza, koji su predstavljeni u vidu 13 aktivnosti sa rokom realizacije, zaključio je Šarović. Srna