BEČ, Sankcije protiv Rusije prijete da stvore razdor među državama članicama EU, ocjenjuje bečki dnevnik “Standard”, dodajući da bi od mjera u finansijskom sektoru posebno bila pogođena Austrija.
Iako u metropolama EU još razgovaraju o pravim ekonomskim sankcijama, kao posljednjoj mjeri trostepenog plana, već se razmatraju moguće posljedice u Austriji.
Eksperti, vlada i više radnih grupa već su predstavili prve studije kako bi se mogao razviti mogući ekonomski rat EU i Rusije i koje bi mogle biti posljedice po pojedine zemlje i privredne sektore.
Polazi se od toga da bi svaka mjera EU bila propraćena kontramjerom Moskve.
“Ako zemlje obustave svoju saradnju u određenim oblastima gube obje strane”, navodi se, na primjer, u dokumentu “Brojgel instituta”.
Na osnovu neravnoteže između izvoza i uvoza Rusija bi bila teže pogođena, ali pojedine države članice EU bi bile suočene sa većim posljedicama, jer su više poslovno povezane s Rusijom.
Potpuno je nejasno kako bi se šteta raspodijelila na sve države EU.
Generalno se može reći da su države članice EU na istoku – od Finske do Grčke – ponajviše pogođene, izuzev Rumunije.
Bugarska, Litvanija ili Češka, na primjer, snabdijevaju se sa gotovo 100 odsto gasom iz Rusije, a na drugoj Španija ili Portugal gotovo nikako.
Njemačka, koja je najmoćnija ekonomija EU, mogla bi izbjeći veće efekte potpune obustave isporuke gasa iz Rusije.
Što se finansijskog sektora tiče, najviše bi bila pogođena Austrija, koja je u toj zemlji zastupljena sa više banaka, ali i Francuska i Holandija.
Od oko 156 milijardi dolara potraživanja koje banke iz EU imaju u Rusiji, jedna trećina otpada na francuske banke, prenose agencije.
Kada je riječ o austrijskim bankama, Rajfajzen i Unikredit su među prvih 15 banaka u toj zemlji.
Zbog negativnih posljedica, konstatuje “Standard”, države EU bi morale da najprije dogovore strategiju primjene mogućih sankcija, jer je ruski predsjednik Vladimir Putin već najavio da će ciljanim kontramjerama pokušati da izazove podjele u EU.
Kratkoročno, “Rajfajzen” profitira od krize na Krimu, jer očigledno veliki broj ruskih poslovnih klijenata svoj novac povlači iz inostranstva. Rajfajzen je trenutno zabilježila povećane dotoke novca kada je riječ o pravnim licima, ali istovremeno je, kako prenose iz banke, uočeno blago povlačenje kapitala fizičkih lica, koji povećavaju svoje novčane zalihe i radije ih mijenjaju u dolare.
