RIM – Nakon novih zapadnih sankcija Rusiji, pojavili su se glasovi koji upozoravaju da će cijenu, velikim dijelom, platiti i EU, pa tako bivši italijanski premijer Romano Prodi upozorava da će sankcije i kontrasankcije Rusije posebno koštati Italiju i Njemačku.
“Uticaj sankcija biće potpuno asimetričan. Skupo će koštati Evropu, posebno Italiju i Njemačku. Znatno manje će koštati SAD, koje toliko insistiraju na njima, ali nemaju iste trgovinske odnose sa Rusijom kao mi”, navodi Prodi, a prenose portali za političku analitiku.
Još 2013. godine EU je sa Rusijom ostvarivala 28 odsto ukupne robne razmjene, dok je za SAD taj segment iznosio svega oko pet odsto.
Oštri paket Zapada protiv Rusije, nakon zbivanja sa Krimom 2014. godine, snažno je udario, osim na rusku, i na evropsku ekonomiju, a posljedice se i te kako snažno osjećaju i danas.
Iako će nove “sankcije iz pakla”, kako su ih nedavno nazvali brojni zapadni političari, biti novi težak udarac za rusku ekonomiju, prije svega finansijski sektor, ne treba sumnjati da će biti teške i za EU.
S druge strane, Rusija najavljuje oštre kontramjere, a ruski analitičari smatraju da Moskva još ni izdaleka nije upotrijebila svoj arsenal protivodgovora na zapadne sankcije.
Vijest iz Londona da će Velika Britanija Rusiji zabraniti izvoz automobila “rols-rojs” i “bentli”, kao i tvit predstavnika EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja o tome da Rusi više neće moći ići u šoping u Milano i na zabave u Sen Trope izazvali su podsmijeh na društvenim mrežama.
A upozorenje da Rusi u Antverpenu neće moći kupovati dijamante dovelo je do ruskih poruka da je upravo Rusija glavni izvoznik dijamanata za potrebe majstora u tom belgijskom gradu, pa bi Rusi mogli da izvoz njihovih dijamanata preusmjere, na primjer, na tržište u Dubai.
Politika sankcija može vrlo lako izmaći kontroli i rezultirati razornim posljedicama.
Potpuno bi naivno bilo vjerovati da Moskva nije računala na mogućnost uvođenja “sankcija iz pakla”.
Ako Njemačka ne želi gasovod “Sjeverni tok dva” – nema veze, ionako je velikim dijelom izgrađen novcem evropskih kompanija koje su se u tu svrhu zadužile kod svojih banaka.
Ali, pri tome se Moskva pita da li Njemačka onda želi da Rusija prekine isporuke gasa i kroz već dugo operativni “Sjeverni tok jedan”, kapaciteta 55 milijardi metara kubnih godišnje? Srna