VAŠINGTON – U sklopu Zakona o nacionalnoj odbrani, usvojenog u oba doma Kongresa, usvojen je i tzv. Zakon o demokratiji i prosperitetu na Zapadnom Balkanu, u kojem se u velikoj mjeri spominje i Bosna i Hercegovina.
Iako je ovaj zakon kao zaseban prijedlog došao u parlamentarnu proceduru još u septembru, on je dodan u sveobuhvatni zakon o odbrani koji je usvojen prije nekoliko dana.
U samom tekstu, koji je javno dostupan, govori se o odnosima SAD-a i zemalja Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Albanija, Kosovo*, Crna Gora, Makedonija i Hrvatska), a na početku treba izdvojiti dio zakona koji se odnosi na uvođenje sankcija.
Tako se navodi da, u skladu s ranijim izvršnim naredbama 13219, 13304 i 14033, administracija SAD-a ima pravo da uvede sankcije svim osobama u ovih sedam zemalja koje “ugrožavaju stabilnost Zapadnog Balkana”.
Prema ovom zakonu, SAD mogu uvesti sankcije koje uključuju zabranu ulaska u Ameriku, te blokiranje imovine koje ove osobe posjeduju u ovoj zemlji.
Ono što je posebno važno je da zakon kodificira način na koji se sankcije mogu ukloniti.
Prema tekstu, predsjednik SAD-a ima pravo da ukine sankcije ako može dokazati da se osobe koje se nalaze na crnoj listi nisu bavile aktivnostima koje su bile osnov za takve sankcije tokom dvogodišnjeg perioda neposredno prije datuma prestanka ili ako više ne ispunjavaju kriterije koji su bili osnov za takve sankcije.
Predsjednik SAD-a, prema ovom zakonu, mora razloge za svoju odluku predstaviti relevantnoj komisiji u Kongresu, što se može odnositi na Odbore za vanjske poslove u oba doma ovog tijela.
Što se tiče ostatka zakona, navodi se da će se od institucija SAD-a tražiti intenziviranje saradnje u kontekstu energije, kako bi se “smanjila ovisnost o ruskim energentima”.
Takođe, navodi se i da će SAD nastaviti da podržava sve zemlje Zapadnog Balkana koje nisu u Evropskoj uniji i NATO-u da nastave napredovati na tom putu, te da očekuju “ubrzano uključenje” svih zemalja u ove saveze.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, SAD bi prema ovom zakonu trebale da nastave podržavati misiju EUFOR-Althea, podržavati EU i NATO institucije koje egzistiraju u zemlji, pripremati plan za izbjegavanje bezbjednosnog vakuuma ako Rusija uloži veto na produženje misije EUFOR-a, te da će osnažiti sjedište NATO-a u Sarajevu.
Ovaj zakon je, podsjetimo, usvojen 17. decembra u oba doma Kongresa, a ubrzo ga je potpisao i predsjednik Donald Tramp. Klix