BANJALUKA – Iako je BiH polovinom prošle godine dobila dozvolu za plasman proizvoda životinjskog porijekla na rusko tržište, zvanična statistika pokazuje da do realizacije još nije došlo, dok privrednici razloge vide u zahtjevima kupaca, visokim dažbinama, ograničenim kapacitetima i složenim pregovorima, koji uprkos formalno otvorenim vratima i dalje koče konkretne aranžmane.
Naime, kako je tada potvrdio ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, dozvolu za izvoz dobilo je šest kompanija iz Republike Srpske i FBiH. Odobren je plasman svinjskog i goveđeg mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina, mesa peradi, kao i ribljih proizvoda, piše Glas Srpske.
Međutim, statistika pokazuje potpuno drugačiju sliku. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prošle godine u Rusiju je izvezeno 2,78 miliona kilograma robe u vrijednosti od oko 96,17 milion KM, ali među tom robom nije bilo mlijeka, mliječnih proizvoda, mesa niti mesnih prerađevina.
Slična situacija zabilježena je i u prva tri mjeseca ove godine, kada je na rusko tržište plasirano 333.874 kilograma robe u vrijednosti od 6,66 miliona KM, takođe bez proizvoda životinjskog porijekla.
Na rusko tržište iz BiH su, između ostalog, plasirani prehrambeni proizvodi, pića, alkohol i sirće, hemijski proizvodi, farmaceutski preparati, plastika i proizvodi od plastike, guma, željezo i čelik, kao i namještaj i rasvjetna tijela.
Zahtjevi tržišta i visoke dažbine
Jedna od šest kompanija, koja je lani dobila zeleno svjetlo za izvoz je i bilećka mljekara “Pađeni”, čiji vlasnik Nenad Vukoje ističe da interesovanje sa ruske strane nije bilo usklađeno sa kapacitetima domaćih proizvođača.
“Traže usluge koje mi ne radimo, poput prepakivanja i sličnih stvari. Uz to, nisu zainteresovani za naše proizvode jer već imaju svoje modele nabavke. Bez obzira na dozvole i volju, jednostavno nije bilo mogućnosti da se posao realizuje”, rekao je Vukoje.
Dodaje da i globalno tržište dodatno komplikuje situaciju.
“Svugdje postoji višak mlijeka i mliječnih proizvoda, a pojedine zemlje uvode visoke carine kako bi zaštitile svoje tržište”, kazao je Vukoje za “Glas”.
Sličnog stava je i vlasnik Mesne industrije “Trivas” Nemanja Vasić, koji naglašava da domaći proizvođači nisu konkurentni na ruskom tržištu.
“Glavni problem su carine zbog kojih ne možemo parirati konkurenciji. Čak ni u regionu nemamo iste uslove, a kamoli u Rusiji. Osim toga, nemamo ni dovoljne količine sirovine za preradu”, rekao je Vasić.
Istakao je da se njegova kompanija fokusira na prerađevine, ali da su i ti proizvodi opterećeni dažbinama koje onemogućavaju konkurentnost.
“Nismo ni tražili kupce jer znamo da pod ovim uslovima ne možemo biti konkurentni”, dodao je on.
Dug put do prvih isporuka
S druge strane, iz Mljekare Livno poručuju da proces izlaska na novo tržište zahtijeva vrijeme. Direktor te kompanije Želimir Čamber kaže da su nakon dobijanja dozvole započeli aktivnosti, ali da je riječ o dugotrajnom procesu.
“Potrebni su kontakti, pregovori, posjete i dogovori. Osim toga, naša proizvodnja je specifična i za određene proizvode potrebno je više od tri mjeseca da bi se obezbijedile dovoljne količine”, rekao je Čamber.
Dodaje da su pregovori u toku, ali da još nije postignut konkretan dogovor.
“Čim budu usaglašeni uslovi koji odgovaraju objema stranama, možemo očekivati prve isporuke”, istakao je on.
Razmjena sa Ukrajinom
Prema podacima UIO BiH, na tržište Ukrajine lani je izvezeno 8,51 miliona kilograma robe u vrijednosti od 9,7 miliona KM, dok je u prva tri mjeseca ove godine plasirano 881.335 kilograma ukupne vrijednosti 1,16 miliona KM. Najveći udio u izvozu čine neorganski hemijski proizvodi, uključujući jedinjenja plemenitih metala i rijetkih zemalja, kao i nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji sa pripadajućim dijelovima, te farmaceutski proizvodi. Istovremeno, uvoz iz Ukrajine prošle godine iznosio je 41,4 miliona KM, dok je u prvom kvartalu ove godine dostigao 12,44 miliona KM. Glas Srpske