PARIZ – Rast potražnje za naftom na svjetskom tržištu neće biti dovoljan da Rusija proda svu svoju naftu koju evropske zemlje neće moći kupiti kada u februaru sljedeće godine u potpunosti stupe na snagu sankcije zabrane uvoza ruske nafte.
Zbog prelaza sa gasa na naftu raste potražnja za crnim zlatom, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) u izvještaju za avgust navodi da je povećala očekivanja rasta potražnje u 2022. za 380.000 barela dnevno na 2,1 milijun barela dnevno. Za cijelu 2022. godinu svjetska potražnja za naftom iznosiće 99,7 miliona barela dnevno, a sljedeće godine porasće na 101,8 miliona barela dnevno.
Iako trenutno nema primjetnih problema u snabdijevanju, pad ponude na tržištu očekuje se kada 5. februara u punoj mjeri stupe na snagu sankcije Evropske unije na rusku naftu. Naime, IEA navodi da će milion barela dnevno naftnih derivata i 1,3 miliona barela dnevno sirove nafte iz Rusije tada morati pronaći nova odredišta. Tako se očekuje smanjenje ponude ruske nafte na tržištu za oko 20 posto, piše Bloomberg Adria.
Međutim, IEA je u svom posljednjem izvještaju povećala očekivanja snabdijevanja za ostatak godine budući da je pritisak na rusku naftu i dalje ograničen. Od početka rata u Ukrajini ruski izvoz nafte u EU, SAD i Japan pao je za gotovo 2,2 miliona barela dnevno. Unatoč tome, posljedice za Rusiju nisu bile velike jer je domaća potražnja rasla, a dio nafte odlazio je u Kinu, Indiju i Tursku.
U julu je ruska proizvodnja nafte pala za 310.000 barela dnevno u poređenju sa prijeratnom nivoom u Ukrajini. Ukupan pad ruskog izvoza iznosio je 580.000 barela dnevno.
Na globalnom nivou je potražnja za naftom dosegla najviši nivo od kraja pandemije u julu na 100,5 miliona barela dnevno. Do ovakvog trenda došlo je jer su članice OPEC+, iako minimalno, povećale proizvodnju. Osim toga, proizvodnja u Kanadi, Kazahstanu i Sjevernom moru oporavila se nakon završetka radova.
Fjučersi sirove nafte WTI porasli su za 0,48 posto na 92,04 dolara po barelu u 10.40 sati po srednjoevropskom vremenu.
Bloomberg Adria
