BUDVA, Čim se završi ovogodišnje varljivo ljeto, duž crnogorskog primorja turističku će zamijeniti građevinska sezona.
Biće “napadnuti“ ranije započeti objekti, uglavnom stambeni, koji su ljetos bili konzervirani.
Sudeći po broju građevinskih dozvola koje je opština Budva izdala investitorima ove godine (više od pedesetak), biće započeti i mnogi novi objekti, uglavnom stambeni, uz same ceste i parkove.
Izgleda da nema mnogo veze što je za mnogobrojne stanove u novim, lijepim zgradama, kojih je najviše na budvanskoj rivijeri, interesovanje slabo. Prodato je ove godine svega desetak.
“Zaboravio sam već kada je neko došao u agenciju sa, recimo, 100.000 evra, da bi kupio nekretninu“, kaže Dušan Ranković, vlasnik “Kamina“ u Budvi.
Novoizgrađene stambene zgrade, velikih gabarita, sa puno spratova (pošto je placeva sve manje gradi se “u visinu“) i ne tako daleko od mora, mahom zvrlje prazne. Čekaju kupce, kojih je i ovoga ljeta veoma malo.
Velika ponuda i slaba kupovna moć nekadašnje srednje klase, uslovili su i pad cijena. Ali, ne mnogo. U Budvi se ta cijena “drži“ do 1.900 evra po kvadratnom metru i malo podalje od plaža. Kada “zamiriše“ keš, može i malo niže.
U ponudi je i veliki broj vila u okolini Budve, naročito oko plaže Jaz i u Bečićima. Raskošne kuće sa bazenima, čija je površina od 250 do 300 kvadrata, nude se za 200.000 do 350.000 evra.
Doskora najveće interesovanje dolazilo je od Rusa, ali je i te kako splaslo. Sada svoje vile i stanove prodaju i Rusi koji su ih kupili u vrijeme “invazije“ 2007. i 2008. godine i to po znatno nižim cijenama.
U agencijama koje se bave prometom nekretnina ističu da je ekonomska kriza jedan od glavnih razloga za slabu prodaju. Ali, tu je još jedan razlog: nerealne cijene koje su važile prije dvije-tri godine, odbile su i one koji bi htjeli ovde da trguju.
U vrijeme “najezde“ mahom ruskih investitora, kvadratni metar stana koštao je od 3.000 do 8.000 evra. Prodaja je išla veoma dobro, pa su, vidjevši veliku zaradu u tom poslu, mnogi gradili intenzivno i prekomjerno.
Prodajni bum je trajao kratko, a tada je Budva „izvikana“ kao skupa destinacija. Sa stambenim zgradama koje nemaju prave saobraćajne priključke, parkinge i ostalu infrastrukturu. Slično je i sa predjelima južno i sjevernije od ove rivijere.
U Budvi ističu da je neizvjesno kada će situacija biti bolja. Pojedinci, ipak, i dalje tvrdoglavo drže cijene koje nema ko da plati. Na drugoj strani poznavaoci ekonomskih (ne)prilika upozoravaju da će kriza biti i produbljena. Ostaje nada u pojedince koji imaju para, ali ih sada nerado ulažu u stanove zbog najavljenih povećanja poreza. B 92