BANJALUKA, Rudarstvo u RS prošle godine je generalno ostvarilo značajne pomake u proizvodnji i izvozu, ali bi aktuelni tržišni poremećaji ove godine mogli ugroziti velike domaće kapacitete uključene u vađenje i preradu obojenih metala.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, rudnici u RS su lani povećali produkciju za 18,2 odsto, dok je godišnji izvoz ruda i kamena skočio za čak 62,5 odsto, sa 48 miliona na 78 miliona KM.
Na dobre prošlogodišnje proizvodne rezultate sektora uticao je natprosječan iskop uglja u državnim rudnicima u Ugljeviku i Gacku za potrebe proizvodnje struje u termoelektranama. Rudnik u ugljevičkom kopu Bogutovo Selo u 2011. ostvario je rekordnu proizvodnju veću od dva miliona tona uglja, dok je u Gacku premašena produkcija od 2,2 miliona tona uglja.
Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala pri Privrednoj komori RS, ukazuje da su lanjski odlični rezultati rudnika uglja u okviru sistema “Elektroprivrede RS” praktično bili iznuđeni.
“Loša hidrološka situacija je prošle godine smanjila proizvodnju električne energije u hidroelektranama, tako da su rudnici i termoelektrane u Ugljeviku i Gacku bili prinuđeni da rade punim kapacitetom kako bi se ublažila teška elektroenergetska situacija u RS”, kazao je Ćorić.
On ističe da su rudnici željezne rude “ArcelorMittal Prijedor”, uprkos dvomjesečnim problemima s isporukama zbog štrajka mašinovođa, ostvarili vrlo dobre poslovne i izvozne rezultate. Ćorić ocjenjuje da ta kompanija ima prostora za dalji napredak ukoliko bi joj Vlada RS prodala državni kapital Rudnika željezne rude Ljubija, u kojima je planirano aktiviranje još dva kopa.
Značajan doprinos oporavku rudarskog sektora koji je 2008. i 2009. godine bio snažno pogođen globalnom recesijom, kako navode u granskom udruženju, dali su i Rudnik lignita u Stanarima, koji vrši isporuke za toplane, te djelimično oživljavanje kopova u privatizovanom Novom rudniku mrkog uglja u Miljevini, kod Foče.
“Problemi za rudnike mogu se javiti ukoliko se smanji potražnja, a svjedoci smo da se redukuju prerađivački kapaciteti u regionu i Evropi. Zadnji primjer je izlazak Amerikanaca iz željezare u Smederevu, koja se vratila pod okrilje države Srbije. Srećom, kompanija ‘ArcelorMittal’ ima dosta široku mrežu željezara, pa ako zataji jedan kapacitet, ruda iz Ljubije se može usmjeriti na drugu stranu”, ističe Ćorić.
Posrtanje prerađivačkih kapaciteta upravo brine i menadžment kompanije “Boksit” iz Milića, koji je sa Fabrikom glinice “Birač” krajem prošle godine sklopio ugovor o isporuci rude boksita za 2012. u količini od 400.000 tona.
Međutim, izraženi pad cijene glinice i aluminijuma na svjetskom tržištu i istovremeno poskupljenje zemnog gasa, kao energenta, pogoršao je finansijsku situaciju u zvorničkoj fabrici, zbog čega trpi i “Boksit”, koji je sa isporukama rude stoprocentno usmjeren na Zvornik.
“Iako smo ugovor sklopili na fiksnu cijenu, ne vezujući ga za kretanje cijene aluminijuma i kurs dolara, ‘Birač’ je zapao u objektivne probleme s obrtnim sredstvima i nije u stanju da redovno plaća dobavljače. Kako bi smanjili troškove energenata, oni su kod Investiciono-razvojne banke RS kandidovali kreditni projekat prelaska sa gasa na čvrsto pogonsko gorivo – ugalj i imamo obećanje premijera RS Aleksandra Džombića da će im se izaći u susret”, kazao je Rajko Dukić, predsjednik kompanije “Boksit”.
On naglašava da je čitava jedna regija u RS oslonjena na poslovanje “Birča” i “Boksita”, koji zapošljavanju 2.000 radnika, zbog čega ocjenjuje pogubnim svako odugovlačenje s odobravanjem kreditnih sredstava. Nezavisne novine
