BANJALUKA, TUZLA – Rod šljiva u BiH je ove godine, prema riječima poljoprivrednika, zbog kasnih mrazeva slab, a uprkos tome, dok su voćari u Srpskoj zadovoljni otkupnom cijenom, koja je ista kao i lani i iznosi oko 80 feninga po kilogramu, u pojedinim kantonima u FBiH cijene još nisu utvrđene.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da se voćari ove godine ne mogu pohvaliti dobrim robom.
“Kompletno Potkozarje nema nijednu šljivu. Nešto više šljive ima na Majevici i u Semberiji. I kod njih je manji rod za desetak odsto, ali imaju izuzetan kvalitet, kao i cijenu, te uglavnom sve odmah ide u izvoz”, rekao je Dojčinović.
Dodao je da su otkupne cijene dobre i iznose oko 80 feninga po kilogramu, zbog čega su svi proizvođači zadovoljni.
“Plasman je dobar i na stranom tržištu, jer je stanje u cijeloj Evropi slično kao kod nas, zato što su šljive, breskve, kao i kruške nastradale od kasnih, proljećnjih mrazeva”, kazao je Dojčinović.
Šljivari su nedavno bili na mukama, jer su na hrvatskoj granici bila duga čekanja zbog fitosanitarnih inspekcija, ali kako Dojčinović kaže, napredak je primjetan, jer sada inspekcija na granicama radi i subotom produženo radno vrijeme do 19 časova.
On tvrdi da skoro nema ko da bere šljive, jer fali radne snage, zbog čega je i cijena radne snage porasla.
Da je ova voćka najbolje rodila na Majevici potvrdio i Darko Milošević, uzgajivač šljiva sa ove planine, koji šljive uzgaja na oko četiri hektara te navodi da je kasni mraz nanio manju štetu na ovom području u odnosu na druge krajeve Srpske, ali da ni kod njih prinosi nisu kakvi su bili ranije.
Dodao je da se šljiva sa područja Majevice tradicionalno izvozi u zemlje Evropske unije te da ova godina nije izuzetak.
Sa druge strane, u Tuzlanskom kantonu, osim što je rod šljive ove godine slab, ni otkupne cijene nisu utvrđene, potvrdio je Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.
Prema njegovim riječima, kasni mraz je i u ovom kantonu načinio štetu te je zbog temperature koja je tada iznosila i do minus dva stepena Celzijusa, rod prepolovljen u odnosu na prethodne godine.
Kazao je da se cijena kilograma šljive u ovom kantonu kreće od 0,5 KM pa do jedne KM, ali da rijetko ko postigne tu višu cijenu.
“Problem imamo i sa radnom snagom, jer nema ko da bere šljive, iako se dnevnica berača kreće i do 100 KM”, rekao je Hasanović.
