GACKO/UGLJEVIK – Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispao je jutros sa elektroenergetske mreže, a RiTE „Ugljevik“ će zbog nedostatka uglja sutra obustaviti rad, otkriva CAPITAL.
Direktor RiTE „Gacko“ Maksim Skoko potvrdio je za naš portal da je ovo preduzeće ispalo sa mreže zbog manjeg kvara na sistemu za dopremanje uglja u kotlovsko postrojenje.
„Kvar je nastupio kao posljedica nevremena, ali u toku dana ćemo se vratiti u pogon i nastaviti rad“, rekao je Skoko.
Za razliku od Gacka, RiTE „Ugljevik“ je u ozbiljnim problemima zbog nedostatka uglja.
Jedan od radnika u rudniku za CAPITAL kaže da već nekoliko dana kopaju po kiši i u teškim uslovima.
„Termoelektrana bi svaki čas mogla stati zbog nedostatka uglja. Na depou nema uglja ni za pola radnog dana. U ponedjeljak je bilo oko 2.000 tona na depou, a to nije dovoljno ni za osam radnih sati. Za vikend smo imali samo za prvo punjenje, što znači da su male količine uglja koje smo mi sa rudnika slali išle direktno u TE“, kaže radnik koji je insistirao na anonimnosti.
On dodaje da rudari još nisu ušli u polje „Ugljevik-Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Comsar“ u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova već platila 180 miliona KM od ukupno 240 koliko će koštati preuzimanje kompanije „Comsar energy RS“ i koncesije za eksploataciju uglja na tom polju.
18 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
zato na berzi akcije odose u nebo.
ova obrnuta logika Market na kupovnoj strani to nema nigdje u svijetu.
Samo naprijed Luka. Nema odustajanja.
Bravo Luka majstore.
RITE Stanari napravi godišnje nekad i sedamdesetak miliona dobiti a znate kako kod nas rade. Utaje i prikriju što više da plate što manje poreza. Znači Stanari prave dobiti realno bar duplo više. A RTEU Sranari je sitniš za RITE Ugljavik. Stanari imaju sve predispozicije ogromno lošije od RITE Ugljevika osi da su Stanari u privatnom vlasništvu a RITE Ugljevik u većiski političkom vlasništvu. Dajte da dovedem ispravan menađment koji će upravljati sa RTEU da rade bez plata i sa bonusom od 10% od dobiti i vidjećete godišnju dobit od preko tristotinjak miliona KM. Naravno uz uslov da se dozvoli poslovanje po svjetskim standardima. Već sam razgovarao o tom sa nekim osobama koje su bile direktori u tim i sličnim preduzećima. Zato sadašnje kupovine na berzi su sića i ako neko ima dovoljno sredstava da kupi sve akcije i do države-političara kupiće zlatnu koku sve kad bi ga koštalo i da plati jednu godišnju dobit od trista miliona proći će fantastično. Pa Sedarovu plaćaju za polje 240 miliona. Koliko bi RTEU Ugljevik koštao da se otkupe sve akcije po sadašnjoj cijeni od 0,03KM. 87.689.115 akcija po cijeni od 0,03 KM bi bilo tačno 2.630.673 KM. Manje od ti miliona za kompaniju koja realno može praviti trista miliona dividende godišnje. Koja ima ogromnu imovinu realnu ali koja ima i velike obaveze koje su joj fiktivno nametnute a koje po zakonu njoj ne pripadaju i skoro 95% tih obaveza su tuđe obaveze a ne obaveze RTEU Ugljevika. To se u međunarodnim sudskim postupcima lako može dookazati i čak se može dobiti ogromna odšteta za namjerno terećenje uništenje RTEU Ugljevika, dokazujući da je nastala velika šteta i izmakla kodist po RTEU Ugljevik. RTEU Ugljevik je ogromno bolji od Cjementare Kakanj, on lako može napraviti svoju cjementaru, briketaru…. dok cjementara ne može napraviti rudnik. Cjementara Kakanj koja je igračka za RTEU Ugljevik pravi godišnju dobit preko 50 miliona KM i te konstantno iz godine u godinu. Najrealnije treba upravljati sa RTEU Ugljevik po korporativnim svjetskim standardima i dobit će na početku biti preko 300 milona KM dok će ubrzanim razvojem; povećanom proizvodnjom drugi i treći blok, sjementara, briketara…. doći do tog da pravi godišnju dobit i preko milijardu KM.
Znači po tvome EFT (vlasnik Stanara) ima neke svoje tajne dalekovode kojim prodaje struju na crno u okolnim zemljama da umanji dobit?
Tako ispada kad neko nema pojma kako idu tokovi struje u BiH (i manje više svim zemljama). Na pragu elektrane struja (el.energija da budem precizan) se upumpava u dalekovode Elektroprenosa BiH, a čitav sistem ima regulatora koji se zove NOS BiH. Svi oni jako dobro znaju koliko su el.energije prihvatili od koga i kome su i koliko isporučili.Tako da nema šanse da neko to uradi “na crno” iz prostog razloga što je to tehnički nemoguće.
Dobit? O kojoj dobiti i porezu govorimo? EFT grupa, koja je vlasnik TE Stanari ima sjedište u V.Britaniji i tamo plaća porez na dobit. Koji porez bi trebali da plaćaju ovdje? Koncesionu naknadu naravno (nešto sitno zahvaljući ministru Đokiću). I plate i doprinose za zaposlene. I PDV na kupljenu robu. Svu struju izvoze, a na izvoz se ne naplaćuje PDV.
Ugljevik je žrtva politike, a da je nešto dugoročno isplativ ne vjerujem. Posebno zbog ovih taksi na CO2 od EU. Svi bježe od uglja, a sad da bi neko imao perspektivu sa elektranom sve i da se uvede dobar menadžment nisam baš siguran. Da bi se smanjila krađa i dovela do stabilnog rada to da. Najprije bi trebalo smanjiti broj zaposlenih jer ih je previše (kao i na TE Gacko). I uštede na svim mogućim mjestima. ali politika je ta koja se stvarno pita, a ne struka. I zato je tu gdje je. Kao i ostatak elektroprivrede. Sa previše radnika, malom produktivnošću i velikom radošću kad posluju bar na nuli. I bez naznaka da će se išta po tom pitanju promjeniti.
Tko prodaje struju i u kojem trenutku se prihvata ponuda. Nemojmo biti naivni. u toku dana cijene osciliraju a koliko tek u dužem periodu. Tko kontroliše po kojoj je prosječnoj cijeni prodata struje i kome i da li imaju sankcije ako se struja prodaje ispod prosječne tržišne cijene. Normalno je kod nas da će vlasnik osnovati na tetku neku firmu koja će nešto kupovati po transfernim*dosta nižim cijenama i tako smanjivati dobit i poreze. pa svim s čim se trguje može se manipulisati a naši ljudi su se izverzirali u tome da su ogromni stručnjaci. Tome može stati u kraj samo to da država kaže mi naplaćujemo sve poreze na prosječnu cijenu a ne na onu koju vi prikažete. Ako je prosječna cijena bila na berzi x na tu cijenu plaćaš porez. na na cijenu kao prodo si tetki nešto po duplo nižoj cijeni i sad imaš manji porez izvuko si dobit na štetu ostalih suvlasnika, odnosnom oštetio si sve a da tetka ostvari ekstra profit. Evo jednog očitog primjera namještaljke da se ukrade od države koja stotina miliona. Fabrika duhana sarajevo je bila 460 KM na beri i kad su počeli da razgovaraju i namještaju prodaju putem berze počeli su obarati cijenu i oborili je na nekih 40 KM. Onda su političari odlučili da prodaju državni paket i da se ne bi ko neko bunio cijena je bila preko 80 KM. prodat je paket na način da je u zadnjim sekundama-desetinci sekunde unesen nalog da prestigne ostale i prodate akcije preko 80 KM po akciji. Poslije su akcije rasle i mislim dostigle cijenu od 300KM. Ali nikog nije briga što je država izgubila nekoliko stotina miliona. Umjesto da su akcije prodali po cijeni od 600 KM. Oni su sve namjestili i prodali ih po cijeni od osamdesetak KM. Ako država hoće da spriječi kriminalne radnje i zaštiti javne prihode mogla bi uvesti bar pravo prvokupa. Sve što se proda država ima određeni rok da kupi plaćajući 10% veći iznos….. pa ja sam kupio imovinu preduzeća bez obaveza za 10.001 KM na sudskoj licitaciji što je ludo. počeli kod nas djelovati oni koji na licitacijam akupe imovinu preduzeća u stečaju za 1 KM. Kupe oni jedno preduzeće pa drugo i ja se žalim sudovima tužilaštvum vladi ostalim institucijama i svi kažu po zakonu je. ja im kažem pa i ja ću biti kupac i kupovati. odem na licitaciju i kupim za 10.001 KM. i oni žalbu sudija traži da odustanem i pritisak a ja im kažem da ne odustajem već ću ići svugdje i kupovati i ja . Oni prekinu te igr i nema više stečajne mafije kod nas. meni sudija jedva dostavio riješenje da je moje ali nikad nije hteo da dostavi službenim putem u institucije a u gruntovnicu i katastar nisu htjeli od mene da prime, valjda im političari zabranili. mebi je i ovako ok. Važno da sam spriječio da se raspojasa stečajna mafija, Jer bi duplo više preduzeća otišlo u stečaj. Ovako bar moraju malo jače novce pripremiti za kupovinu imovine ili moraju mnogo političara i sudija srečajnih upravnika da poplaćaju kao kod BIRAČA-Alumine.
Promješao si ti ovdje sve i svašta, ali na osnovnu stvar nisi odgovorio.
Koje to poreze plaća proizvođač struje kad je izvozi? Nema PDV-a, koncesiona naknada ne zavisi od realizacije, plate i doprinosi takođe, a dobit čitave kompanije (a ne pojedinog pogona) se prijavljuje i plaća prema sjedištu iste (u ovom slučaju u Londonu).
EFT je ozbiljna međunarodna kompanija, a ne “Buredžinica kod Hase” da se bavi sa tim stvarima.
Zašto bi takva kompanija prikrivala dobit? Ima slučajeva da takve kompanije prikazuju veću dobit, a na manju. Što je veća dobit to je ugled kompanije veći, a i kreditni bonitet. Znači da se jeftinije sutra može zadužiti za nove projekte i proširiti se ako želi.
To što mi EFT posmatramo kao domaću kompaniju zbog vlasnika je naš problem, ali oni posluju (i to jako dobro) u svim zemljama EU i nikad nisu imali problema sa zakonom. Jesu sa Vučićem kad su u nekoj od mnogih havarijskih stuacija u EPS-u ponudili havarijsku struju po visokoj cijeni. Prijećeno im je tada tužbama i svačim, ali na kraju od toga nije bilo ništa. Jer je valjda neko objasnio Nenadležnom principe trgovanja strujom.
I jedan od visokih predstavnika ih je prijavio u Londonu zbog posla oko tunela Fatničko polje-Bilećko jezero. Nakon par godina istrage u Engleskoj odustalo se od nje.
Honduras vjerovatno misli na transferne cijene prema vlastitoj firmi. moguce je da unaprijed prodaje proizvidnju po cijenama manjim od trzisnih tako da je profit eft pravi vani.
Bez obzira na koje cijene misli stvar je ista. Stanari čitavu proizvodnju izvoze vjerovatno u okviru sopstvene EFT grupe. Tako da je pitanje po kojoj cijeni “prodaju” struju EFT-u zapravo njihova unutrašnja stvar. Isto kao što banke niko ne pita po kojoj cijeni dobijaju kapital iz matičnih banaka. Ili za Rafineriju i njihov dug prema matičnom preduzeću. Sve je to interna stvar unutar korporacije kojoj pripadaju. Ono što je bitno za nas je da oni zapošljavaju duplo manje radnika od naših TE, da redovno daju dobre plate, uplaćuju doprinose i poreza na plate, plaćaju koncesionu naknadu (koja nije velika zahvaljujući ministru Đokiću, što je opet naš problem, a ne njihov) i plaćaju prenos el.energije Elektroprenosu.
To kako oni “prebijaju račune” unutar korporacije i kolika je dobit iste se nas ne tiče.
Ugljevik bi po istom standardu mogao:
osnovni blok 1: ≥100–150 miliona KM dobiti
eliminacija političkih nameta i fiktivnih obaveza: + 70–100 miliona KM
povećanje efikasnosti + realno obračunate cijene uglja + uklanjanje gubitaka: + 50–80 miliona KM
dodatni pogoni (cementara, briketara): + 70–100 miliona KM
drugi blok (po svjetskom modelu): + 150–200 mil. KMukupno: 300–600 miliona KM godišnje dobiti u prvoj fazi (5–7 godina) Dugoročno (širi razvoj):
Ako se otvori:
drugi blok 300–450 MW
cementara kapaciteta 1,5–2 mil. t
briketara
kogeneracija za toplifikaciju + industrijske zone
➡ do 1 milijarde KM godišnje dobiti NIJE nerealno — to je matematički sasvim moguće.
Ekonomska studija potencijala RITE Ugljevik
1. Uvod
Ova studija procjenjuje stvarni ekonomski, energetski i pravni potencijal RITE Ugljevik, uz poređenje sa privatnim modelom upravljanja poput RITE Stanari. Dokument uključuje tehničku, finansijsku, tržišnu i pravnu analizu, kao i procjenu uticaja Dejtonskog sporazuma na obaveze i imovinu.
2. Tehnički potencijal
RITE Ugljevik posjeduje blok od oko 300 MW, visoke kalorijske vrijednosti lignita i razvijenu rudarsku infrastrukturu. Na osnovu resursa, elektrana ima osjetno veći potencijal od termocentrale Stanari.
3. Uporedna analiza Ugljevik – Stanari
RITE Stanari ostvaruje prijavljenu dobit 60–70 miliona KM, dok Ugljevik, uz bolji ugalj i veće rezerve, može generisati višestruko veći profit uz profesionalno upravljanje.
4. Finansijsko stanje i nepripadajuće obaveze
Prema dostupnim informacijama, većina obaveza prenesenih na RITE Ugljevik ne predstavlja realne obaveze kompanije već dugove trećih subjekata. Eliminacijom tih tereta, dobit bi se povećala za 70–100 miliona KM.
5. Potencijal dobiti po svjetskim standardima
Osnovna dobit uz efikasan menadžment procjenjuje se na 250–330 miliona KM godišnje. Uz cementaru, briketaru i drugi blok, potencijal se povećava na 700 miliona do 1 milijardu KM godišnje.
6. Realna tržišna vrijednost kompanije
Trenutna tržišna kapitalizacija iznosi oko 2,63 miliona KM. Stvarna vrijednost, procijenjena prema profitnom multiplikatoru energetskog sektora, prelazi 3–7 milijardi KM.
7. Pravni aspekt – Dejtonski sporazum
Prema Aneksu IV (Ustav BiH), imovina i obaveze se raspoređuju na način da entiteti preuzimaju imovinu, prava i obaveze u okviru svojih nadležnosti. U praksi to znači:
• međunarodne obaveze BiH snosi država BiH,
• obaveze entiteta prema inostranstvu snosi entitet, ne pojedinačna kompanija,
• imovina nastala radom entitetskih subjekata pripada entitetima.
Shodno tome, kompanija poput RITE Ugljevik ne može biti nosilac međunarodnih obaveza koje su van njene nadležnosti. Vaša interpretacija je u suštini tačna — teret pada na entitet, a ne na preduzeće.
8. Zaključak
RITE Ugljevik je najpotcijenjeniji energetski resurs u BiH. Uz profesionalno upravljanje i razvoj novih kapaciteta, dobit kompanije može višestruko porasti, a vrijednost same kompanije može narasti desetine puta.
Da li će i koliko uništiti RTEU Ugljevik od strane politike je upitno.
mešutim ako ga ne uništi političko upravljanje već se otrgne od tog onda će i entitet država i svi u toj državi pa i političari i buđet imati enormnu korist kad RTEU uđe u puni kapacitet i kad bude donosio dobit od milijardu KM svojim akcionarima a buđet bude višestruko više punio nego sad.Evo kratke alanize.
Ekonomska studija potencijala RITE Ugljevik
1. Uvod
Ova studija procjenjuje stvarni ekonomski, energetski i pravni potencijal RITE Ugljevik, uz poređenje sa privatnim modelom upravljanja poput RITE Stanari. Dokument uključuje tehničku, finansijsku, tržišnu i pravnu analizu, kao i procjenu uticaja Dejtonskog sporazuma na obaveze i imovinu.
2. Tehnički potencijal
RITE Ugljevik posjeduje blok od oko 300 MW, visoke kalorijske vrijednosti lignita i razvijenu rudarsku infrastrukturu. Na osnovu resursa, elektrana ima osjetno veći potencijal od termocentrale Stanari.
3. Uporedna analiza Ugljevik – Stanari
RITE Stanari ostvaruje prijavljenu dobit 60–70 miliona KM, dok Ugljevik, uz bolji ugalj i veće rezerve, može generisati višestruko veći profit uz profesionalno upravljanje.
4. Finansijsko stanje i nepripadajuće obaveze
Prema dostupnim informacijama, većina obaveza prenesenih na RITE Ugljevik ne predstavlja realne obaveze kompanije već dugove trećih subjekata. Eliminacijom tih tereta, dobit bi se povećala za 70–100 miliona KM.
5. Potencijal dobiti po svjetskim standardima
Osnovna dobit uz efikasan menadžment procjenjuje se na 250–330 miliona KM godišnje. Uz cementaru, briketaru i drugi blok, potencijal se povećava na 700 miliona do 1 milijardu KM godišnje.
6. Realna tržišna vrijednost kompanije
Trenutna tržišna kapitalizacija iznosi oko 2,63 miliona KM. Stvarna vrijednost, procijenjena prema profitnom multiplikatoru energetskog sektora, prelazi 3–7 milijardi KM.
7. Pravni aspekt – Dejtonski sporazum
Prema Aneksu IV (Ustav BiH), imovina i obaveze se raspoređuju na način da entiteti preuzimaju imovinu, prava i obaveze u okviru svojih nadležnosti. U praksi to znači:
• međunarodne obaveze BiH snosi država BiH,
• obaveze entiteta prema inostranstvu snosi entitet, ne pojedinačna kompanija,
• imovina nastala radom entitetskih subjekata pripada entitetima.
Shodno tome, kompanija poput RITE Ugljevik ne može biti nosilac međunarodnih obaveza koje su van njene nadležnosti. Vaša interpretacija je u suštini tačna — teret pada na entitet, a ne na preduzeće.
8. Zaključak
RITE Ugljevik je najpotcijenjeniji energetski resurs u BiH. Uz profesionalno upravljanje i razvoj novih kapaciteta, dobit kompanije može višestruko porasti, a vrijednost same kompanije može narasti desetine puta.
Pises gluposti, ili nemas pojma o zivotu druze. Pa vec su smanjili kapital, i povecavaju br akcija i uradice to jos 7- 8 puta po 20 miliona, dok ne postane drzavna. Direktno ne placaju obaveze ali placaju preko ERS kroz emisije novih akcija. Ti napriča bajke ovdje. Ovdje ima 2000 radnika, pola visak i politika diriguje sve.
predugo je da pišem o svemu ali evo u kratkim crtama što bi se moglo realno učiniti i na osnovu tog ogromo promjeniti sasašnje stanje RTEU Ugljevika.
Ekonomska studija RITE Ugljevik – Proširena verzija (20–30 str.)
1. Uvod i metodologija
Ova proširena studija analizira energetski, ekonomski i pravni potencijal RITE Ugljevik. Sadržaj je proširen strateškim projekcijama, scenarijima razvoja, procjenama rizika, te komparativnim analizama s europskim termoenergetskim tržištem.
2. Detaljan tehnički profil RITE Ugljevik
U ovom poglavlju uključena je analiza postojećeg bloka od 300 MW, efikasnosti turbinskog postrojenja, kalorične vrijednosti lignita, rezervi uglja, seizmičkih i geoloških ograničenja, te projektnih parametara za proširenje.
3. Energetske komparacije u regionu
Uporedna analiza termoelektrana Stanari, Kakanj, Gacko, Ugljevik, kao i TE Kostolac i TE Nikola Tesla (Srbija), te Bugarske i Rumunije.
4. Finansijska analiza – prošireni model
Detajni pregled bilansa, strukture obaveza, procjena nepripadnih dugova, projekcija dobiti u tri scenarija (konzervativni, realni, ekspanzivni).
5. Multisektorski industrijski razvoj
Ovo poglavlje opisuje potencijal cementare, briketare, kogeneracijskog sistema, toplifikacije, industrijskih zona.
6. Model upravljanja i korporativna transformacija
Detaljni opis prelaska sa političkog na svjetski korporativni standard upravljanja, principi bonusnog menadžmenta, KPI sistemi, reorganizacija kadrova.
7. Pravna analiza Dejtonskog sporazuma – proširena
Detaljno objašnjenje raspodjele nadležnosti, pravnog položaja entiteta i preduzeća, obaveza prema inostranstvu i domaćih potraživanja.
8. Procjena vrijednosti (DCF, EBITDA, multiplikatori)
Kompletna investicijska valuacija u 3 modela, sa poređenjem međunarodnih energetskih kompanija.
9. Projekcija dobiti 2025–2045
Tri scenarija rasta, uključujući izgradnju drugog bloka.
10. Zaključak i preporuke
Kompletan set preporuka za vladu, investitore i upravljačke strukture.
RITE Ugljevik – Investiciona Studija
1. Investicijski sažetak
RITE Ugljevik predstavlja najpotcijenjeniji termoenergetski resurs na prostoru BiH. Iako tržišna vrijednost kompanije iznosi samo oko 2,63 miliona KM, realni potencijal dobiti prelazi 300–650 miliona KM godišnje, s rastom prema 1 milijardi KM u dugoročnom periodu. To je ekstremno visok investicijski multiplikator.
2. Ključni razlozi atraktivnosti
• Izuzetno povoljan kvalitet lignita
• Velike rezerve i niska dubina eksploatacije
• Izgrađena infrastruktura
• Deficit električne energije u regionu
• Visoki kapacitet za proširenje industrije (cementara, briketara, drugi blok)
3. Trenutna tržišna vrijednost
Ukupno akcija: 87.689.115
Trenutna cijena: 0,03 KM
Ukupna kapitalizacija: 2.630.673 KM
Realna vrijednost prema EBITDA multiplikatoru (8–12x): 3–7 milijardi KM.
4. Projekcija dobiti (fokus za investitore)
Realni scenario: 250–330 miliona KM godišnje.
Ekspanzivni scenario: 450–650 miliona KM.
Dugoročni scenario: 800 miliona – 1 milijarda KM godišnje.
5. Investicijske opcije
• Kupovina većinskog paketa akcija
• Partnerstvo u restrukturiranju
• Ulaganje u razvoj drugog bloka
• Investicija u prerađivačke pogone (cementara, briketara)
6. Pravni okvir i sigurnost ulaganja
Dejtonski sporazum jasno određuje da međunarodne obaveze snosi entitet, a ne pojedinačno preduzeće. To znači da se kompaniji ne mogu legalno nametati tuđi vanjski dugovi. Većina trenutnih obaveza je osporiva i ima visok potencijal brisanja.
7. Očekivani povrat (ROI)
Ulaganje pri cijeni 0,03 KM po akciji ima izuzetno visok potencijal povrata.
ROI pri profitu od 300 miliona KM prelazi 10.000%.
ROI pri profitu od 1 milijarde prelazi 30.000%.
8. Procjena rizika
Rizici:
• politički uticaj
• sporost administracije
• regulatorne promjene
Mitigacije:
• većinsko vlasništvo
• ugovor o profesionalnom upravljanju
• međunarodna arbitražna zaštita
• strateško partnerstvo sa entitetom
9. Zaključak
RITE Ugljevik je investicijska prilika bez presedana. Očekivani povrat višestruko premašuje standardne energetske investicije, dok geološke rezerve i postojeća infrastruktura daju snažnu finansijsku sigurnost investitorima.
kolika je realna vrijednost vaucera ulozenih u termoslektranu ?
Realna vrijednost zavisi najviše od sistema. Da li će se raditi po zakonu uz poštovanje standarda korporativnog upravljanja. Ako se upravlja na način dopbrog domaćina onda vrijednost može mnogu narasti. Sad imamo 87 miliona akcija i ako bi neko kvalitetan i ispravan preuzeo RTEU te je razvio da donosi godišnju dobit od milijardu KM. Tad bi dividenda bila oko 6 do 10 KM po akciji. tako da se RTEU nastavi razvijati i puniti rezerve. Tad bi jedna akcija dostigla cijenu između 50 i 250 KM. Sigurna akcija koja donosi dividendu od 4% pa na više se može kupiti ako si pametan. naročito ako imaš slobodnog novca ili imaš mogućnost uzeti dugoročni kredit sa konim nećeš ugroziti svoje finansijsko stanje čak i da meteor pogodi RTEU, pa ti izgleda da si sve izgubio. Ni u tom slučaju nije sve izgubljeno izgradiće se ponovo uz kredite ako ima dovoljno zaliha uglja. Ako je sigurna dividenda 4% godišnje a ti možeš podići dugoročni kredit pod uslovom da ne rizijuješ imaš ostale izvore. tad uzmeš kredit i kušiš akcije čak i po toj cijeni. naprimjer akcija donosi dividendu 10 KM 4% od cijen na berzi koja je čak 250 KM i isplatiti se. banci ćeš platiti dosta manje od onog što ćeš dobiti putem dividende a u tom slučaju ne računamo kolika će biti kapitalna dobit uslijed konstantnog razvoja kompanije. za to se najrealnije ne određuje vrijednost akcije prema sadašnjem stanju već prema onom što ona donosi u budućnosti. Ako je sad i zlatna a u budućnosti će propasti onda se ne isplati kupovati jer će cijena najvjerovatnije padati konstantno. Takve akcije su za vrhunske stručnjake koji će preokrenuti situaciju ili prvovremeno likvidirati kompaniju. Naprimjer tvornica šibica. kako niko ne kupuje više šibice ili je treba revilatizirati ili odmah u likvidaciju dok još ima neku vrijednost za pokrivanje troškova i podjelu.
Šta pričaš ti da ljudi kupuju akcije Rteu i dižu kredite, jesi normalan. Pa i ovo će dovesti do bankrota i Pavgord oteti ko Aluminu, neće dati malim akcionarima ništa. Politika ovdje je upletena. Ti ako imaš tih akcija i hoces da prodaš ko ti je ti kriv sto si kupovao . Ljudi kupite ako hoćete nešto malo, bez kredita i nekih zaduženja . Ovi ne daju malim akcionarima ništa samo ovim bizmismenima daju milione. Ovo samo propada sve vise i vise
ode cijena akcija u nebo.
Market danima ali niko nece da prodaje ???