BANJALUKA, Niska konkurentnost, visoka zaduženost i blokirajuća nelikvidnost najviše opterećuju privredu Republike Srpske i koče ekonomski rast zbog čega bi nadležne institucije trebalo da preduzmu niz mjera i aktivnosti u cilju rasterećenja privrednog ambijenta, rekla je direktorica Privredne komore RS Dragica Ristić.
Ocjena, da će 2012. godina biti izuzetno teška, pokazala se, kaže, nažalost, kao tačna.
Naime, prema podacima o privrednim kretanjima, industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u januaru ove godine, u odnosu na januar 2011. smanjena je za 4,6 odsto.
S ciljem sprečavanja još veće stagnacije privrednih aktivnosti, poslovna zajednica je predlagala uvođenje neoporezivog dijela dohotka u visini od 250 maraka, ali njihovi zahtjevi nisu prihvaćeni.
“I dalje je izražena velika nelikvidnost naših kompanija, na šta je znatno uticalo povećanje stopa poreza i doprinosa u protekloj godini, ali i ukidanje neoporezivog dijela plate. Privredna komora RS je, i prije donošenja Ekonomske politike RS za 2011 godinu, upozoravala da će se ovo povećanje negativno odraziti na likvidnost preduzeća i tražili smo da do toga ne dođe, ali nismo dobili pozitivan odgovor. I u prijedlozima mjera poslovne zajednice za Ekonomsku politiku RS za 2012. godinu i u javnoj raspravi o ovom dokumentu, zahtijevali smo da se vrati bar neoporezivi dio plate, kako bi se poslovanje u RS bar djelimično olakšalo. Nažalost, ni ovi naši zahtjevi nisu usvojeni”, ističe Ristić.
Probleme privredi predstavlja i niz drugih fiskalnih i “parafiskalnih” opterećenja. Još jedno “stiže” krajem ovog mjeseca – novi Zakon o porezu na nepokretnosti.
Uz sve ovo i vremenske okolnosti u februaru su se urotile protiv privrednika.
Prema podacima do kojih je Privredna komora RS došla na osnovu konstantnih kontakata s preduzećima preko područnih komora i granskih udruženja, obilne snježne padavine i veoma niska temperature u RS, koje su obilježile gotovo cijeli februar, primorale su veliki broj privrednih društava, u svim granama, da smanje obim poslovanja ili u potpunosti obustave rad, što je prouzrokovalo velike štete.
Međutim, do zvaničnog utvrđivanja šteta, teško je, kaže, tačno procijeniti gubitke.
Najveći problemi u poslovanju odnosili su se na prekid putne komunikacije s istočnim dijelom RS. Došlo je do problema u transportu sirovina za proizvodnju, ali i u plasmanu gotovih proizvoda. Otežan je bio i prijevoz radnika, a teškoće su se javljale i zbog povećanog trošenja energenata za zagrijavanje hala.
Odmah nakon te nevolje uslijedilo je povećanje cijena nafte i naftnih derivata u RS-u.
“Svako povećanje cijena energenata neminovno dovodi i do poskupljenja svih drugih roba i usluga na tržištu, ali i do poskupljenja ukupne proizvodnje, što dodatno otežava poslovanje privrednih društava u, ionako, teškim uslovima”, kazala je Ristić i naglasila da uvećani troškovi proizvodnje dodatno utiču na nekonkurentnost roba i usluga na domaćem tržištu, koji su, i pored toga, izloženi nelojalnoj konkurenciji iz uvoza prouzrokovanoj nepostojanjem kvalitetne regulacije i nadzora na tržištu.
Ristić navodi i da su na negativna kretanja u privredi RS-a značajno pogoršala stanje u smislu mogućnosti plaćanja obaveza u rokovima dospijeća. S rastom nelikvidnosti opada kreditna sposobnost što za posljedicu ima još veću nelikvidnost i, u krajnjem ishodu, trajnu blokadu žiro-računa.
Ilustracije radi, ukupne obaveze privrede RS-a u 2010. godini iznosile su 11,78 milijardi KM i povećane su za 1,15 milijardi KM u odnosu na 2009., što je povećanje za 10,8 odsto.
U odnosu na 2008. godinu, ukupne obaveze su povećane za 2,3 milijardu ili 131 odsto, što ukazuje da je ugrožena dugoročna finansijska stabilnost.
Dugoročne obaveze u 2010. godini od 3,7 milijarde KM veće su u odnosu na 2008. godinu za 600 miliona ili 19,3 odsto, dok su kratkoročne obaveze u 2010. u iznosu od osam milijardi KM veće za 1,6 milijarde KM u odnosu na 2008 godinu i bilježe porast za 25 odsto.
Karakteristično je da se obrtni kapital drastično smanjio i izrazito ugrozio tekuću likvidnost. Neto obrtni kapital u 2010. godini je iznosio 327,7 miliona KM i u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosio 929,8 miliona KM, manji je za 602,1 milion KM ili 65 odsto.
U prošloj godini došlo je i do zatvaranja određenog broja manjih privrednih društava koja se nisu uspjela izboriti sa svim opterećenjima, pa privrednici još jednom pozivaju vlast na uvođenje neoporezivog dijela dohotka u visini od 250 maraka čime bi se postigla konkurentnost privrede, smanjio broj nezaposlenih i privukli novi investitori.
“Rješenje problema u privredi RS-a vidimo u potpunoj realizaciji svih mjera Ekonomske politike i dodatnog unapređenja poslovnog ambijenta, kako bi se omogućio razvoj, a time i otvorila nova radna mjesta”, zaključila je direktorica Privredne komore RS-a u razgovoru za Fenu.