SARAJEVO, Od 2013. godine kada je Zakon o električnoj energiji u Federaciji BiH stupio na snagu, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija na godišnjem nivou primi između 200 i 300 žalbi od Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB u vezi plaćanja naknade za korištenje cestovnog zemljišta.
To je 2010. godine regulisano stupanjem na snagu Zakona o cestama FBiH na način da JP Ceste FBiH izdaju rješenja i traže plaćanje naknade za korištenje cestovnog zemljišta.
Tri godine kasnije na snagu je stupio Zakon o električnoj energiji, gdje je u članu 73., propisano da elektroprivrede imaju pravo postavljati instalacije u javne površine i putne infrastrukture bez naknade u skladu s važećim tehničkim i drugim propisima. Za to im je potrebna saglasnost od institucija mjerodavnih za upravljanje javnim površinama.
– Elektroprivrede kada polože kabl u cestovno zemljište JP Ceste im daju odobrenje i odmah zaračunaju naknadu u skladu sa Zakonom o cestama FBiH i Uredbi o korištenju cestovnog zemljišta. Po prijemu tog rješenja elektroprivrede se žale, nakon čega JP Ceste po Zakonu odbiju žalbu te se elektroprivrede žale Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija kao drugostupanjskom organu – pojasnio je Feni pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija za cestovnu infrastrukturu Pavo Boban.
Budući da Ministarstvo donese negativno rješenje sadašnje stanje proizvodi veliki broj upravnih postupaka. Dodatan problem je što sudovi u FBiH po upravnom sporu različito presude, jedni po Zakonu o električnoj energiji, a drugi po Zakonu o cestama.
Navedene procedure smatra nepotrebnim za sve nadležne aktere, te su, kako kaže, federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije i prometa i komunikacija voljna riješiti problem.
– Ne radi se o značajnim sredstvima jer upravni sporovi koštaju od četiri do 14 KM – dodao je Boban.
Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH prvobitno je predložilo da se ide na ocjenu ustavnosti, to jest da Ustavni sud zauzme stav koji zakon treba korigirati.
– Ocjenu ustavnosti mogu pokrenuti predsjednik ili premijer Federacije BiH te nam je u Kabinetu predsjednika FBiH sugerisano da se to pokuša riješiti kroz parlamentarnu proceduru. Odborima za promet i energetiku u Federalnom parlamentu uputili smo inicijativu da pokušaju zauzeti stajalište – kazao je Boban.
Ako se Parlament i Vlada opredijele da se naknada ne naplaćuje poručuje „izmijenit ćemo Zakon o cestama i nema nikakvih problema“. U slučaju odluke da se naknada treba plaćati potrebno je predložiti izmjene odnosno naći rješenja za član 73. Zakona o električnoj energiji.
Radi ovog problema i predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara podnijela je inicijativu da se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaduži da u roku od 30 dana predloži Vladi FBiH izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji FBiH te ih uskladi sa Zakonom o cestama.
– Kako se radi o javnom sektoru potrebno je žurno riješiti ovaj problem. Naknada za korištenje cestovnog zemljišta značajan je izvorni prihod za javne ceste, a polaganje instalacija i druge vanjske aktivnosti na cestovnom zemljištu proizvode ili mogu proizvesti dodatna oštećenja, povećati troškove održavanja cesta i ugroziti cestu kao javno dobro u općoj uporabi – mišljenja je Bradara.