BANJALUKA – U posljednje vrijeme, u javnom sektoru u Republici Srpskoj prisutna je tendencija rasta unutrašnjeg duga, u šta se ubrajaju i milionski dugovi po osnovu naknada radnicima u javnom sektoru.
Revizori naglašavaju da je, u suštini, nedostatak novca za budžetsku potrošnju bio je osnovni razlog kašnjenja u isplati naknada zaposlenima.
Među njima je dug po osnovu obaveza proisteklih iz radnih odnosa, a koje su priznate kao pravo radnika važećim zakonskim i podzakonskim propisima i to najčešće za obračunate, a neisplaćene naknade za pomoć (rođenje djeteta, smrt člana porodice, teže bolesti), prevoz, otpremnine, jubilarne nagrade i regres, upozorila je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS.
Revizija je u predstudijskom ispitivanju na temu radnih sporova u javnom sektoru i njihovog uticaja na budžet RS-a navela da su najveći dužnici po osnovu neisplaćenih naknada četiri institucije – ministarstva unutrašnjih poslova, prosvjete i kulture i pravde te Poreska uprava.
Problem s neisplaćivanjem naknada garantovanih pozitivnim zakonskim propisima u RS-u počeo je u 2014. godini, kulminirao u 2015., dok je u 2016. došlo do stagnacije dugovanja po ovom osnovu.
“Razlog za neisplaćivanje propisanih naknada jeste taj što za iste nisu bila odobrena dovoljna sredstva u budžetima institucija”, naglašavaju iz Glavne službe za reviziju javnog sektora RS-a.
Institucije koje imaju najveća dugovanja po ovom osnovu su prilikom planiranja budžeta iskazivale realne potrebe, odnosno zahtijevale su iznose koji bi pokrili sva prava zaposlenih.
Međutim, prilikom odobravanja budžeta, Ministarstvo finansija je od 2015. godine institucijama umanjilo iznos na pozicijama za naknade za otprilike jednu trećinu sredstava u odnosu na odobrena sredstva za 2014. i to bez obrazloženja.
Revizori podsjećaju da je Vlada RS indirektno iskazala opredjeljenje da se dostignuti nivo prava zaposlenih u javnom sektoru ne umanjuje, a u problem se uključila i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, čime je izbjegnut proces pred sudovima i posljedično troškovi postupka i kamata, tako da praktično nikakve štete po budžet nije bilo, jer su isplaćivana sredstva koja su svakako trebala biti isplaćena.
Revizori smatraju da je Vlada RS usljed pritiska zbog nedostatka novca nastojala da neke od obaveza prolongira, između ostalih i obaveze po osnovu naknada iz radnog odnosa.
Istovremeno, nastojalo se pronaći i rješenje za ovaj problem ne dovodeći u pitanje prava zaposlenih.
Posljednja u nizu aktivnosti na rješavanju ovog problema jeste Memorandum o razumijevanju o izmirivanju obaveza iz prethodnog perioda, potpisan 21. aprila između Vlade RS-a i granskih sindikata.
Iako se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću tvrditi da će sredstva za provođenje navedenog Memoranduma biti osigurana, kao ni da će se redovne isplate odvijati predviđenom dinamikom, revizija nije prejudicirala neuspjeh tog dogovora Vlade RS-a i sindikata.
Fena