BANJALUKA, Vlada je iskoristila mogućnost koju je od Skupštine dobila odlukom o dugoročnom zaduženju, pa je ispregovarala kredit na 30 godina koji bi mogao značajno da popravi stanje u javnim finansijama.
Odluka o prihvatanju zajma u kojoj se navodi da će sredstva utrošiti za pomoć budžetu radi podrške reformama već je objavljena u Službenom glasniku.
Sve je dogovoreno kažu u Ministarstvu finansija, ali u lancu nedostaje samo još jedan karika, a to je saglasnost bh. parlamenta.
Budžetom Republike Srpske zа 2017. godinu, plаnirаno je dugoročno zаduženje kod Svjetske bаnke u iznosu od 29 milionа evrа.
Nastavak DPL-a sa Svjetskom bankom ispregovaran je i usaglašen, na svim nivoima vlasti. Radi povlačenja sredstava potrebna je saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, objašnjavaju u Ministarstvu finansija RS.
U bh. parlamentu Savez za promjene već je jednom blokirao sličan kredit. Kada su dobili garancije da će se novac potrošiti na razvojne projekte dali su pristanak, a sredstva su povučena prošle godine.
Ovaj put ponavlja se ista priča pa su poslanici Saveza za promjene oprezni. Kažu da još ne žele da se oglašavaju dok ne usaglase zajednički stav.
Šta god da uradi Savez za promjene, predsjednik Republike ima i druge opcije. Kredite je tražio i u Rusiji, a smislio je varijantu po kojoj vlastima u Srpskoj ne treba podrška BH parlamenta.
“Jedna od ideja je da se putem obveznica koje bi emitovala RS prikupi određeni novac i stabilizuje čitav naš sistem. I mi tragamo za načinom kako ćemo to učiniti. Mislimo da to možemo uraditi i mislim da su kredibilni ljudi sa kojima smo razgovarali u Rusiji”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS.
Sličan primjer već je viđen sa Poštanskom štedionicom Srbije koja se pojavila na jednoj emisiji obveznica. Opozicija je ponovo skeptična poučena ranijim propalim najavama vlasti o malom i velikom ruskom kreditu.
“Ako će to biti zaduživanje kojim će se otplatiti stari dugovi i smanjiti rate kredita onda možemo da razgovaramo o takvom načinu reprogramiranja obaveza RS. Međutim, vrlo smo skeptični, mnogo puta smo čuli najave o raznoraznim kreditnim aranžmanima, a na kraju se sve svelo na skupe kredite kod komercijalnih banaka i kreditni aranžman sa MMF-om”, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.
Aranžaman sa MMF-om predviđao je tri tranše od ukupno 150 milona maraka za Republiku Srpsku. Kako od tih sredstava za sada nema ništa, Vlada planirane milione obezbjeđuje zaduživanjem na domaćem terenu.
Osim punjenja budžeta preko obveznica i trezorskih zapisa na berzi i miliona prebačenih iz kase IRB-a, Vlada je podigla i kredit od 50 miliona maraka kod komercijalnih banaka. ATV