BEOGRAD, Sjetva šećerne repe na oko 50.000 hektara u Srbiji, za oko 5.000 manje nego što je zasijano lani, privedena je kraju.
To, međutim, ne znači da su sijačice prestale sa radom. Mraz je, kako objašnjava Lazar Kovačev, rukovodilac Odjeljenja za šećernu repu na novosadskom Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, uništio oko osam odsto površina sa ovom biljkom, odnosno, oko 3.500 hektara, tako da je neophodno da se one presiju.
Ovo, međutim, nisu jedini problemi u vezi sa ovom industrijskom biljkom. Šećerane u Srbiji, poslije ponude iz Hrvatske za otkup repe po znatno višoj cijeni, nisu uspjele da u potpunosti obezbjede sirovine za predstojeću kampanju, pa se, kako tvrde stručnjaci, očekuje velika “borba” za oko 10.000 hektara “slobodne” šećerne repe, čiji vlasnici se ugovorom nisu vezali ni za jednu šećeranu.
Poljoprivrednici su, naime, poslije ponude iz šećerane iz Osijeka, koja je išla i do 50 evra po toni šećerne repe, oklijevali da potpišu ugovore o proizvodnji sa domaćim prerađivačima, koji su nuduli i do 10 evra nižu cijenu, pa se “Sunoko”, “Helenik šugar” i “Sfir” – vlasnici šećerana u Srbiji suočavaju sa problemom sigurnog izvora sirovine.
Željko Kovačević, iz kompanije “Helenik šugar”, koja repu prerađuje u dvije šećerane, napominje kako sve više poljoprivrednika repu gaji kao kukuruz, uz ulaganje svojih sredstava, i prodaju je tek poslije vađenja, onom ko ponudi višu cijenu, tako da su, prema njegovoj procjeni, površine zasijane šećernom repom za gotovo 10.000 hektara veće od onih zvaničnih.
– Pod ugovorima sa domaćim šećeranama imamo oko 48.000 hektara repe – navodi Kovačević. – Hrvati su već ugovorili proizvodnju na oko 5.000 hektara, tako da dolazimo do podatka da će oko 10.000 hektara biti “slobodno”. Na njih, međutim, računaju sve domaće šećerane, a takođe i Hrvati, koji su imali daleko većih problema sa mrazom, a ranije su najavili kupovinu repe sa oko 8.000 hektara. Upravo ta hrvatska ponuda, koja je podržana sa 11 evra državne podrške po toni repe, pravi nam je velike probleme, pošto mi od države po toni dobijamo 5.000 dinara, i samim tim, nismo konkurentni.
Ljubiša Radenković, generalni direktor “Sunoka”, koji repu prerađuje u tri šećerane, a prozvođačima nudi 36 evra, ili 4.050 dinara za tonu repe, međutim, ističe kako ne bi trebalo da ova kompanija ima problema sa sirovinama.
– Očekujemo sličan nivo proizvodnje kao i prošle godine – kaže Radenković. – Samim tim, trebalo bi da imamo dovoljno šećera za naše potrebe, ali i za izvoz.
Mjere
– Nadamo se da će državni organi vancarinskim mjerama zaštite, ove godine pomoći šećeranama u Srbiji – kaže Kovačević. – Mi, istina, granice moramo da otvorimo za izvoz repe, ali postoje primjeri mnogih država koje svoju nacionalnu proizvodnju čuvaju cijelim nizom mjera zaštite koje nisu vezane za carinske dažbine. Novosti