BANJALUKA – Vlasnici apoteka u Republici Srpskoj u prošloj godini su nastavili da se bogate na trgovini lijekovima, pokazuju finansijski izvještaji u o njihovom poslovanju.
Iza njih je još jedna izuzetno uspješna poslovna godina, koja potvrđuje da je riječ o unosnom biznisu koji se iz godine u godinu sve više razvija te donosi sve veći profit.
Lanac „Moja apoteka“ iza kojeg stoji Strahinja Kujundžić u 2023. godini je zaradio 5,85 miliona maraka, što je za 1,85 miliona KM više nego u 2022. godini kada je prijavio dobit od četiri miliona KM.
Njegove apoteke su imale rekordnih 70,3 miliona maraka prihoda, a do tog rezultata došao je uz pomoć 316 zaposlenih radnika.
Za deset godina rada, pokazuju finansijski izvještaji, biznis sa lijekovima vlasniku „Moje apoteke“ je donio čak 35 miliona maraka.
I za „Crvenu apoteku“ iz Mrkonjić Grada prošla godina je bila godina rekorda.
Godišnji pazar je bio 44,9 miliona maraka, od čega je vlasniku Tihomiru Rožiću ostalo 4,13 miliona maraka čiste dobiti.
Primjera radi, prihodi u 2022. su im bili manji za 7,3 miliona KM, a dobit za 1,36 miliona KM što govori o uspješnom razvoju poslovanja.
Apoteke „Bpharm“ iz Novog Grada takođe su napravile iskorak. U njima se 2023. godine „obrnulo“ 43,3 miliona KM na osnovu čega su zaradili 2,1 milion KM.
U sistemu kojim upravlja Dragan Pilipović bilo je zaposleno 260 radnika.
Gotovo isti finansijski rezultat imala je i „Expera Pharmacy“ iz Bijeljine, s tim da im je dobit bila nešto manja.
Prijavili su prihode od 43,14 miliona maraka, za 3,25 miliona veće nego godinu ranije kada su iznosili 39,89 miliona KM, te dobi od 1,6 miliona KM. U ovom lancu apoteka radilo je 248 ljudi.
Novinara „Nezavisnih novina“ Uroša Vukića koji je u posljednjih nekoliko godina dobar dio svog vremena posvetio istraživanju tržišta lijekova, ovi podaci ne iznenađuju.
On kaže da je kompletna regulativa u BiH podređena interesima veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, koji na tržištu bukvalno rade šta hoće.
Podsjeća da je BiH još 2017. godine dobila Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova.
Tim pravilnikom definisano je i da postoji Nadzorno tijelo koje kontroliše njegovu primjenu, ali tvrdi da ono ne funkcioniše.
„Ne treba biti pretjerano pametan, dovoljno je da pogledate oko sebe i vidite da na svakom ćošku ima apoteka. Nije sporno, lijekovi treba da budu što dostupniji, ali apoteke postaju kao prodavnice, u njima se osim lijekova kupuju i razna medicinska sredstva koja nisu uopšte obuhvaćena Pravilnikom“, kazao je Vukić.
CAPITAL: D. Tovilović
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ko je uopšte ovaj gospodin Vukić? I da li on išta zna o ovoj branši ?Da li zna izračunati koliko je to profita u odnosu na promet,koliko je sramna marža u vele i maloprodajama,koliko je niska cijena usluge Fonda zdravstvenog osiguranja, koliko su te iste apoteke platile poreza i doprinosa.
Njegova istraživanja su mi dobro poznata i nemaju veze sa onim što on priča.
A vi gospodo u Capitalu.ba pitajte stručne ljude u farmaceutskoj struci a ne kojekakve Vukiće i ine.
Snežana Mićanović mr ph.
Poštovana Snežana, uopšte želim da ulazim u stručnost niti Vas, niti pomenutog novinara. Ono što ja primjetim kao običan građanin je svima jasna činjenica – da apoteke niču svuda po državi, kao pečurke poslije kiše. Npr. u krugu 300m od mog stana postoje 4 apoteke i peta se otvara. Po broju poslovnica, samo kladionice se mogu porediti sa apotekama – a svi znamo koliko oni zarađuju. Da apotekari rade na ivici profitabilnosti, broj apoteka bi bio u regresiji, a ne progresiji.Teško je vjerovati da vlasnici sve te apoteke otvaraju iz brige prema građanima, a ne dodatnog profita, ljutili se Vi i li ne. Pozdrav
Draga Snjezo…objasni milionski dug apoteka u Doboju posle tebe? A onda objasni idakle ti kapital za otvaranje apoteka?
Ko te ne zna, povjerovao bi ali pri cezo gracanicka, idi u Lipac pa sa Omerom druguj…
Ja sam prezadovoljan!
Poštovani Vlado,
dobro ste primjetili da se apoteke nemilice otvaraju.Ali, da li ste primjetili one koje se zatvaraju ili ih preuzima neko drugi?
Najveći razlog je što pokušavaju da se spase.
Ako uzmete u obzir da je zakonski dozvoljena marža na lijekove 18%, da je usluga FZORS 1,22 km po receptu,da zapošljavate visoko obrazovani kadar, da je država propisala sve uslove misleći na prostor,kadar i opremu, da ukoliko isplaćujete sve uredno državi teško možete da se obogatite na trgovini lijekovima kao što stoji u gore objavljenom tekstu.
Srdačan pozdrav
Snežana
Dragi dobojlija,
prvo bi bilo umjesno da se predstaviš imenom i prezimenom kao što sam to ja učinila.
Drugo, teško mi je objašnjavati ljudima koji ne razumiju osnove ekonomije.
Koji znaju šta znače dugovanja ali ne i potraživanja.
O zalihama robe da ne govorim to je već malo viša matematika. A kapital za otvaranje mojih apoteka ako te već interesuje nije tajna sam dobila od njemačke kompanije koja se bavi veleprodajom lijekova kroz sedmogodišnji ugovor bez kamate.
Sve zahvaljujući svom kredibilitetu i dobrim poslovnim odnosima dugi niz godina.
Hvala za kompliment gračaničke princeze ponosna sam na mjesto odakle potičem.
Snežana Mićanović