ZAGREB, Recesija u Hrvatskoj se nastavlja šestu godinu za redom, a najavljuje se još lošija ekonomska situacija.
“Rast izvoza i dobra turistička sezona nisu uspjeli nadoknaditi slabost investicija i potrošnje, pa je hrvatska privreda, procjenjuje se, pala i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, već 12. kvartal zaredom“, objavio je jutros HRT dodajući da će Državni zavod za statistiku objaviti krajem naredne sedmice prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju. HTV prenosi kako je osam makroekonomista, koji su učestvovali u anketi Hine, procjenilo u prosjeku da je privreda pala za 0,7 odsto na godišnjem nivou.
“Pritom svi očekuju pad – u rasponu od 0,4 do 1 odsto. Pokažu li se njihove procjene tačne, bio bi to nešto blaži pad privrede nego u drugom tromjesečju, kada je pao 0,8 odsto“, objavio je HRT dodajući da tržište rada i dalje obilježava pad zaposlenosti. Uz visoki nivo pesimizma i nastavak procesa razduživanja stanovništva to ograničava rast lične potrošnje.
“Makroekonomisti u trećem tromjesečju očekuju i daljnji pad investicija, na što, među ostalim, upućuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci građevinski su radova prema izvornim indeksima pali za osam odsto u odnosu na isti period prošle godine. Očekujemo nastavak pada investicija, što potvrđuju podaci iz građevinarstva koje se i dalje nalazi u dubokoj recesiji. Osim toga, ne uočavamo ni poboljšanja u poslovnom okruženju, a ni u izgledima za narednu godinu, što uvelike ograničava potencijalne investicije” navodi se u anketi Hine koju prenosi HRT.
Podsjeća se da su međunarodne institucije u međuvremenu povećale procjene pada hrvatske privrede u ovoj godini. Tako je nedavno Evropska komisija procijenila da će pad BDP-a iznositi 0,7 odsto, a ne 0,6 odsto, koliko je očekivala prije. Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je, procjenu pada hrvatske pruivrede u ovoj godini sa 0,6 na 0,8 odsto.
“To znači da se recesija nastavlja šestu godinu zaredom, a kao jednu od ključnih kočnica rasta makroekonomisti navode fiskalno prilagođavanje, koje od Hrvatske traži Evropska komisija”, zaključuje se na kraju.