SARAJEVO – Žetva je završena, pšenica predata, a cijena nepoznata. Više od mjesec dana čekali su ratari da saznaju koliko će sredstava dobiti za proizvedenu stratešku kulturu. A onda je uslijedio hladan tuš – 35 feninga po kilogramu.
FOTO: Pixabay
To je bilo, kažu, ispod svakog nivoa dostojanstva i isplativosti. Uz upozorenje o otkupnim cijenama, ratari traže i da se u skladu s niskom cijenom pšenice snizi i cijena kruha
“Alarm je upaljen. Jednostavno moraju shvatiti, mi ne možemo opstati na proizvodnji od 35 feninga”, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede RS Dragana Popadić napomenula je kako je Ministarstvo isplatilo 9,154.000 KM za pšenicu: – U proteklih 5 godina za podršku pšenici isplaćeno je 40 milijuna. Ako tome dodamo i gorivo, to je još 10 milijuna, dakle, ukupno 50 milijuna od 2019. godine.
Nepoznata je, kažu ratari, godinama samo cijena. A ulaganja u proizvodnju sve su veća. Odlučni su da, ako izostane reakcija nadležnih, od proizvodnje hljebnog žita više neće biti ništa.
“Sad je došao kraj i mi više nećemo ući u proizvodnju ako se unaprijed ne bude znao ishod te proizvodnje”, poručuje Bakajlić.
Traže ratari i da se u skladu s niskom cijenom pšenice snizi i cijena kruha. Nerealno je, kažu, da kruh košta 2 marke, a kilogram pšenice 35 feninga. Nova prilika za dogovor je već za nekoliko dana, za kada je planiran i novi sastanak s predstavnicima entitetskog Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva trgovine Bosne i Hercegovine, piše portal federalna.ba.
Pitanje neusklađenosti otkupne cijene pšenice s cijenama kruha jedna je od onih o kojoj se često piše u medijima. Ratari pritom jasno ističu kako oni zapravo uopće ne utječu na formiranje konačne cijene kruha koju plaćaju građani BiH. Odnos prema proizvodnji žita također treba promatrati i kroz potrebu osiguranja strateških zaliha koje bi morale smanjiti ovisnost BiH o uvozu.