BEOGRAD – Blagi rast prodaje polovnih automobila iz uvoza zabilježen je u Srbiji u periodu januar-april i iznosi 6,5 odsto, a povećano interesovanje kupaca prati i rast cijena, i prema informacijama koje stižu iz Evrope, isti trend prisutan je gotovo na svim najvećim tržištima, navodi se u istraživanju koje je sproveo sajt Polovni automobili.
Najnoviji podaci iz relevantnih evropskih izvještaja pokazuju da je tržište polovnjaka u Evropskoj uniji (EU), kada je riječ o prodajnim rezultatima, na gotovo istom nivou kao i prošle godine.
Prema podacima sajta Autovista24, u prvom kvartalu ove godine broj prodatih polovnjaka porastao je za 0,6 odsto u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine, što je blizu 1,64 miliona jedinica.
“Kupci se i dalje većinski opredjeljuju za modele sa benzinskim ili dizel motorima, dok električni polovnjaci bilježe osjetan pad vrijednosti i prodaju se znatno sporije. Istovremeno, podatke koje je iznijela kompanija ‘Auto1 Group’ i njihovom indeksu cijena, u aprilu ove godine prosječna vrijednost polovnih vozila porasla je za 2,8 odsto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, što predstavlja najviši mjesečni skok još od juna 2023. godine”, navodi se u istraživanju.
Dodaje se da je od početka godine, a prema analizi “Auto1 Group” cijena polovnjaka u Evropi porasla u prosjeku za pet odsto. Podaci spomenute kompanije ukazuju da je rast cijena polovnjaka posljedica više faktora, a kao jedan od glavnih razloga navodi se poskupljenje novih vozila i kontinuirana tražnja za polovnim automobilima.
“Najveći rast cijena zabilježen je kod ekonomičnih modela kompaktne klase, dok je kod SUV modela situacija nešto stabilnija. Električna vozila, sa druge strane, iako sve brojnija u ponudi, i dalje bilježe blaži rast cijena zbog slabije potražnje i sumnji kupaca u njihovu dugoročnu vrijednost”, navodi se u analizi Auto1 Group.
Kada je riječ o padu vrijednosti vozila u aprilu, izvještaj portala Autovista24 ukazuje na rezidualne vrijednosti polovnih vozila, odnosno vrijednost automobila poslije tri godine upotrebe, koje nastavljaju da opadaju širom Evrope.
“U Austriji je, primjera radi pala na 47,7 odsto, u Njemačkoj na 47,6 odsto, dok je u Švajcarskoj iznosila samo 43,7 odsto”, navodi se u analizi.
Takođe, ukazuje se da su u Švajcarskoj polovnjaci stari do tri godine zadržali svega 38,2 odsto početne vrijednosti, a da u Njemačkoj ona iznosi 37,3 odsto.
Kada je riječ o hibridnim vozilima, ukazuje se da oni pokazuju “veću otpornost”, sa vrijednostima blizu 49 odsto u obje navedene države.
Zajednički istraživački centar Evropske komisije (JRC) predstavio je nedavno izvještaj koji pokazuje da su većina polovnih vozila, koja mijenjaju vlasnika u EU, stara između 8 i 15 godina.
Takođe, istraživanje je potvrdilo da su starija dizel vozila i dalje najzastupljenija u prometu, naročito u zemljama Centralne i Istočne Evrope.
JRC je naveo i da je jedan od ključnih trendova u 2025. godini snažno prisustvo prekogranične trgovine polovnim vozilima.
Iz Zapadne Evrope, prije svega Njemačke, Francuske i Belgije, izvozi se i dalje veliki broj automobila ka zemljama kao što su Rumunija, Poljska, Bugarska i Mađarska, ali i dalje ka tržištima Balkana, među kojima je i Srbija.
“U tom lancu, automobili koji više ne zadovoljavaju ekološke ili tehničke standarde u zemljama izvoznicama nalaze ‘drugi život’ na tržištima gdje je kupovna moć stanovništva manja. Podsjetimo, svake godine u Srbiju se uveze preko 130.000 polovnih automobila”, navodi se u istraživanju koje je objavio sajt Polovni automobili, prenosi Tanjug.
Kako se ističe, tržište polovnih automobila u EU ostaje ključno za milione građana, dok nove tehnologije, kao i stroži propisi i napori da se smanji emisija štetnih gasova od saobraćaja, oblikuju budućnost automobilizma, polovnjaci još dugo “neće sići sa evropskih drumova”.
Za domaće tržište, ovi trendovi znače i nove izazove, jer je realno očekivati da ako se u Evropi nastavi trend rasta cijena, da i srpski kupci će osjetiti te negativne efekte, pogotovu ako se uzmu u obzir i ostali troškovi prilikom uvoza polovnjaka, među kojima su transport, špediterske usluge i “unutrašnje” dažbine. Tanjug